VAŠINGTON, Lideri Grupe 20 obećali su na sastanku u Vašingtonu da neće dopustiti da evropska dužnička kriza potkopa banke i finansijska tržišta, ukazavši i na mogućnost proširenja kreditnih kapaciteta kriznog fonda evrozone.
Pod pritiskom ulagača da preduzmu konkretne mjere, ministri finansija i guverneri centralnih banaka Grupe 20 najrazvijenijih i ekonomija u nastajanju poručili su da će preduzeti sve potrebne korake kako bi smirili globalni finansijski sistem.
“Obavezujemo se da ćemo preduzeti sve potrebne korake kako bismo sačuvali stabilnost bankarskog sistema i finansijskih tržišta, kako prilike budu zahtijevale”, saopštila je G20, koja uključuje i SAD i Kinu.
Signalizirajući da evrozona nastoji da poveća kreditne kapacitete svog 440 milijardi evra vrijednog kriznog fonda, G20 je u saopštenju navela da će članice Evropske unije provesti “mjere kako bi povećale fleksibilnost kriznog fonda i stvorile uslove za maksimalno iskorištavanje njegovih mogućnosti” do sljedećeg ministarskog sastanka u oktobru.
Pojedinosti o mogućim promjenama Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) nisu objavljene, iako je francuski ministar finansija Fransoa Baroan u izjavi novinarima upotrijebio izraz “finansijske izvedenice”.
SAD su ranije predložile Evropi da upotrijebi finansijske izvedenice kako bi povećala finansijske kapacitete EFSF-a i time omogućila dodatnu zaštitu evrozoni i njenim bankama.
Za vrijeme finansijske krize 2008. Vašington je osnovao fond TALF za hitnu pomoć američkim zajmodavcima. U sklopu tog programa ministarstvo finansija ponudilo je njujorškom ogranku američke centralne banke do 20 milijardi dolara za osiguranje kredita. Time mu je omogućilo plasman do 200 milijardi dolara kredita. Zauzvrat je njujorška kancelarija Feda kao kolateral prihvatila obveznice utemeljene na spornim hipotekarnim kreditima, koje u to vrijeme gotovo niko nije želio da kupi.