SKOPLJE, Burno najavljivani energetski projekti u Makedoniji doživeli fijasko. Nekoliko tendera propalo. Nedostatak interesa stranih investitora i nespremna administracija.
Makedonskoj vladi ne polazi za rukom da realizuje bar dio planova u sektoru energetike, i dok jedni tvrde da je razlog za suzdržanost investitora bila kriza, eksperti navode da su nestručna administracija i loše ponude glavni razlog za propast tendera.
Na strane investitore u pogledu njihove rješenosti da ulože značajna sredstva u energetski sektor Makedonije, negativno utiče i trend da se dosadašnji tenderi u zemlji poništavaju i raspisuju novi, piše na sajtu Utrinski vesnik.
Tender za termoelektranu “Negotino” od 2006. godine dva puta je poništavan, a i danas je u stopostotnom vlasništvu države.
Ministar ekonomije Makedonije Fatmir Besimi nedavno je izjavio da je jedan od razloga za neuspješnost tendera nedovoljno obučena i stručna domaća administracija.
Za projekte hidroelektrana na Crnoj rijeci sada je kao konsultant angažovana IFC koja je dio Svjetske banke, a njeni eksperti treba da načine projekat i pripreme naredni tender kako bi on bio atraktivan za ulagače.
Za te dvije hidroelektrane na Crnoj reci, “Čebren” i “Galište”, koje tek treba da se grade posljednjih godina, dva puta je poništavan tender i sada je nanoviji odložen za april ove godine.
Međutim, ako se realizuje taj projekat vrijedan oko 600 miliona evra biće to, kako se ističe, jedna od najvrednijih stranih investicija u zemlji.
Ranije su se interesovale njemačke, slovenačke, austrijske i italijanske firme, ali su investitori odustali jer nisu imali garancije da će projekat biti ekonomski isplativ.
Tender iz 2006. godine poništen je za te dvije hidroelektrane, jer su strani ulagači tražili od makedonske vlade da garantuje da će država plaćati penale ukoliko Crna rijkeka ne bude imala dovoljno vode kako je to navedeno u projektnoj dokumentaciji.
Jedino što je izvjesno to je izgradnja mini-hidrocentrala u Makedoniji gdje su za njih 16 dodjeljene koncesije u oktobru prošle godine i trebalo bi da budu izgrađene do 2012. godine.
Makedonija godišnje na uvoz struje potroši stotine miliona evra i visoko je zavisna od njenog uvoza. Svi domaći kapaciteti godišnje u prosjeku proizvedu 5.600 gigavat-časova struje dok je godišnja potrošnja lani bila oko 9.000 gigavat-časova.
Svakako će proći još dugo vremena dok zaživi bar neki od navedenih projekata u sektoru energetike u Makedoniji, ocjenjuje Utrinski.
Država nema novca za tako velike investicije i jedini izlaz je u privlačenju stranih investicija koje je, za sada, teško privući.
Fijasko energetskih projekata u Makedoniji
