SARAJEVO, Vlast mora hitno pronaći izlaz za rudnike u Federaciji, jer im, zbog višemilionskih gubitaka i dugovanja, prijeti stečaj. Nekoliko hiljada radnih mjesta u tim rudnicima je ugroženo, izvještava FTV. 
U stručnoj analizi Elektropivrede BiH o stanju u rudnicima u Federaciji navodi se da je u svim hitno što brže prestrukturisanje, jer su, kako je navedeno, ekonomski neodrživi. Rudnici tonu u višemilionskim gubicima, a rudari uglavnom rade u nehumanim uslovima i sa zastarjelom opremom.
Najteže je u onom najvećem u Federaciji – u Rudniku Kreka. Ukupan gubitak i dugovanja prema državi su 263 miliona maraka, a samo u prošloj godini Kreka je poslovala sa 27 miliona maraka gubitka. Zbog toga joj ozbiljno prijeti stečaj.
“Teško naslijeđe Kreke je jedno od najsloženijih pitanja uopšte u privredi BiH. Mi očekujemo i razumijevanje i banaka i dobavljača i organa koji su nadležni za ubiranje poreza i doprinosa. Svaka druga varijanta bi značila stajanje Kreke i potpuni krah energetike na području TK-a”, kazao je Bajazit Jašarević, direktor Elektropivrede BiH.
Edin Delić, s Rudarskog fakulteta u Tuzli, upozorava kako se može očekivati da se svakog trenutka dođe u poziciju da zbog tehničkih ili geoloških uslova bude prekinuta eksploatacija na bilo kojem pogonu u Kreki.
“Naglo izvlačenje tepiha ispod nogu Rudniku Kreka značiće destrukciju ekonomskog sistema na području kantona”, kaže on.
Skoro identična situacija je i u ostalim rudnicima u Federaciji. Rudnik Zenica je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 125 miliona maraka, dok je gubitak samo u prošloj godini iznosio 22,5 miliona maraka.
Rudnik Kakanj takođe je ekonomski neodrživ, ukupan gubitak i obaveze prema državi su 114 miliona maraka, a gubitak u prošlo godini je iznosio 21 milion maraka.
Ukupni gubici i obaveze Rudnika Đurđevik prema državi su 35 miliona maraka, dok je samo u prošloj godini ovaj rudnik imao gubitak od 7 miliona maraka.
Ukupan gubitak i obaveze prema državi Rudnika Breza su 102 miliona maraka, a u prošloj godini ovaj rudnik je poslovao s gubitkom od 20,7 miliona maraka.
Svi rudnici imaju nisku produktivnost u odnosu na veliki broj zaposlenih, posebno u administraciji, gdje radi znatno više radnika nego u proizvodnji.
“Mi smo iscrpljivali rudnike posljednjih decenija, od rata do danas. Rudnici su bili i socijalni amortizer za rješavanje pitanja koja nisu bila rudnička. Bili su na neki način prostor za namirivanje kojekavih političkih ili drugih sličnih interesa”, tvrdi Delić.
Ukoliko se hitno stanje u rudnicima ne promijeni, mogli bi biti dovedeni u pitanje veliki energetski projekti bez čije izgradnje nema ni sigurnog plasmana rude.
Ako se uzme u obzir da cijena struje na tržištu konstantno pada, te da su projektovane cijene električne energije novih energetskih projekata dva puta veće od tržišne, rudnike ne čeka svijetla budućnost. Indikator.ba
