BANJALUKA – Farmeri u Republici Srpskoj nezadovoljni su dinamikom interventnog otkupa viška mesa, za koji tvrde da ide izuzetno sporo i u malom obimu te da je otkupljena svega trećina tovnih svinja.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da interventni otkup, koji je trebalo da predstavlja pomoć uzgajivačima, nije postigao pravi efekat, jer je svrha interventnog otkupa da se obavi hitno, a ne da se razvuče na još oko dva mjeseca do kada mu je i rok.
“Za dva mjeseca imaćemo novu količinu stoke koja će prerasti i to će biti novi problem i potreba za novim intervnetnim otkupom. Tu je trebalo uključiti i otkupljivače iz FBiH i sve bi teklo bržom dinamikom. Dinamika predstavlja osnovni problem i mi smo na to ukazivali na inicijalnom sastanku. Naše primjedbe nisu prihvaćene te imamo razvučen interventni otkup”, rekao je Marinković.
On kaže da su farmeri nezadovoljni jer, prema informacijama koje ima sa terena, otkupljivači kalkulišu i nude cijene koje su niže i ispod su dogovorenih sa resornim ministarstvom.
“Prema informacijama sa terena, otkupljivači nude niže cijene od onih predviđenih – 2,8 KM za kilogram žive vage svinja i 3,8 KM za kilogram žive vage bikova, te dinamika, odnosno brzina otkupa, i količina stoke koja se kupuje nije zadovoljavajuća. Vjerovatno to malo zloupotrebljavaju otkupljivači, jer nemamo alternativu kome to prodati. Najbitnija stvar je da je to trebalo što prije otkupiti, jer prerasla stoka ‘jede samu sebe'”, rekao je Marinković.
Međutim, dodaje on, i prerađivači i klaoničari imaju problem sa plasmanom robe na domaće tržište, jer je smanjena i potrošnja mesa u RS, a uvoz se odvija nesmetano.
Kada su u pitanju pregovori sa tržnim centrima, Marinković kaže da su davno ukazivali na to da treba dati na značaju domaćem proizvodu na policama, posebno u domaćim tržnim centrima, a da uslov poslovanja stranih tržnih centara bude zastupljenost 50 odsto naše robe na udarnim mjestima, a ne da je zaklonjena na rafama.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, kaže da je bilo viška 10.000 tovnih svinja kod registrovanih proizvođača, da je do sada otkupljena svega trećina svinja te da se malo šta promijenilo u odnosu na prijašnji period.
“Ukupno 24 klaoničara dobila su da pokolju određeni broj tovnih svinja. Međutim, mnogi od njih taktiziraju, čekaju da poskupi stoka u Evropi kako bi više profitirali. Trebalo je dati na nivou BiH da otkupi ko god može od klaoničara, a da se razlika od 0,6 KM da uzgajivaču. Ovako je podijeljen kontingent po klaoničarima, njih 24 sada taktiziraju i ne žure da to pokolju”, navodi Maljčić.
Tvrdi da uvoz svinja nije smanjen ni za kilogram i da je sve ostalo isto, a skeptičan je i kada je u pitanju namjera vlasnika tržnih centara da pomognu domaćim proizvođačima.
Potrebno je, smatra, zabraniti uvoz određenih proizvoda na period od 90 dana, dok se ne potroše takvi domaći proizvodi, a da je sve ostalo bacanje “prašine u oči”.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u Federaciji BiH, rekao je da su viškovi u FBiH daleko manji nego u RS, skoro da se ne osjete, jer proizvodnja nije rasprostranjena kao, recimo, u Semberiji.
“Ovdje nije veliki problem, jer su se ljudi opekli i umanjili su taj vid proizvodnje. U FBiH će biti otkupljeni svi viškovi”, rekao je Bićo. Kako kaže, interventni otkup u RS je pokrenuo stvari sa mrtve tačke, ali ističe da to nije dugoročno rješenje te da će se dalje stanje znati u narednom periodu. Nezavisne novine