Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Izabrani da govore, plaćeni da ćute: Šest narodnih poslanika se nikad nije javilo za riječ

    24. Februara 2026. — 14:31

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Kozomara za „Nikad u minusu“: Godišnje obavimo 1.500 operacija

    26. Marta 2026. — 19:00

    Agostini: Naši glavni konkurenti su iz Italije i Austrije

    19. Marta 2026. — 19:03

    Mehić za „Nikad u minusu“: Ako nađeš dobru nišu, više se ni sa kim ne takmičiš

    12. Marta 2026. — 19:00

    Fakić za CAPITAL TV: Kriza u mljekarstvu će se dodatno produbiti

    19. Februara 2026. — 19:00

    Nikad u minusu: Kako je direktor EP BiH nakon mandata prebačen na početničku poziciju

    1. Aprila 2026. — 19:55

    Građani od sljedeće sedmice dobijaju deset feninga po litri nasutog goriva

    1. Aprila 2026. — 15:15

    Upravni odbor UIO ponovo odlučuje o prelazu u Gradišci

    1. Aprila 2026. — 13:59

    Direktor banjalučke firme osuđen zbog utaje poreza

    1. Aprila 2026. — 12:39
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Cijene nafte u padu

    31. Marta 2026. — 11:00

    Nova pravila gradnje: obavezni solari i rekonstrukcije starih zgrada

    28. Marta 2026. — 13:15

    Petrović: ERS stabilan, već dva i po mjeseca nismo u minusu

    27. Marta 2026. — 12:25

    Svjetska banka sa 100 miliona evra kreditira 20.000 prosumera u RS

    26. Marta 2026. — 15:42

    Koliki će biti rast BDP-a ove godine?

    1. Aprila 2026. — 09:40

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Slovenija ulazi na kinesko tržište sa rekordnom emisijom panda obveznica

    31. Marta 2026. — 16:00

    Zlato u padu: Inflacija i prinosi diktiraju tržište

    31. Marta 2026. — 13:00

    Vidović: Veliki američki investitori kupili 64 odsto obveznica RS u Londonu

    31. Marta 2026. — 09:57

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Vještačko đubrivo poskupjelo i do 40 odsto

    28. Marta 2026. — 14:40

    Uvoz mesa pet puta veći od izvoza

    28. Marta 2026. — 12:00

    Crna Gora sve više zavisi od uvoza hrane: Na 10 evra uvoza, tek jedan evro izvoza

    27. Marta 2026. — 13:00

    Stanovi u BiH neće pojeftiniti ni tokom ove godine

    24. Marta 2026. — 12:14

    Hrvatska prošle godine prihodovala 15,3 milijarde eura od stranog turizma

    1. Aprila 2026. — 09:21

    Od juna direktni letovi na liniji Banja Luka – Tivat

    1. Aprila 2026. — 08:18

    FZS: Pad broja turista u februaru

    31. Marta 2026. — 14:30

    Četiri hotela pod ključem zbog nedostatka infrastrukture

    30. Marta 2026. — 09:00

    Cijene nafte u padu

    31. Marta 2026. — 11:00

    Visoki troškovi dižu cijene hrane?

    31. Marta 2026. — 09:02

    „Koksara“ ide na prodaju, početna cijena 150,6 miliona KM

    30. Marta 2026. — 15:15

    Trećina stranih investitora žali se na uslove poslovanja u BiH

    30. Marta 2026. — 14:28
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Nevjerovatan rezultat golfa “keca”

    31. Marta 2026. — 09:24

    Ko najviše profitira od pomjeranja kazaljki na satu?

    29. Marta 2026. — 11:30

    Nijemci ne odustaju od vozova uprkos kašnjenjima

    27. Marta 2026. — 13:30

    Koji su modeli automobila bili najsigurniji u 2025. godini

    25. Marta 2026. — 12:21

    Najveći dnevni rast na Wall Streetu u gotovo godinu dana

    1. Aprila 2026. — 14:23

    Inflacija u Njemačkoj u martu dostigla 2,7 odsto

    30. Marta 2026. — 16:10

    Vlade u Australiji nude besplatan javni prevoz kako stanovništvo ne koristilo automobile

    30. Marta 2026. — 10:30

    Kina gradi “vodeni auto-put”: Kanal dug 134 kilometra

    29. Marta 2026. — 15:30
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Falsifikuju sve od CD-ova do hrane

Falsifikuju sve od CD-ova do hrane

adminadmin11. Oktobra 2009. — 06:301 komentar8 minuta čitanja

piraterija2BANJALUKA, U prodavnicama, na pijacima i na ulicama gotovo svih bh. gradova veliki je broj falsifikovanih artikala čiji kvalitet ni približno nije jednak onom kod originalnih proizvoda, ali se građani, zbog niskih cijena, ipak odlučuju da ih kupe.
 
Tako za neznatna novčana sredstva, građani mogu kupiti lažnu versaće odjeću, obuti kopiju adidas patika, namirisati se “falš” parfemom i na lice staviti kreme “poznatih” proizvođača, koje se pakuju negdje u magacinu.
Uz sve to, na ulicama i pijacama uživaće u zvuku neoriginalnih CD izdanja koja prodavci puštaju na muzičkim uređajima.
I filmove se samo rijetki odlučuju pogledati u bioskopu, jer na jednom piratskom DVD izdanju za pet KM građani mogu kupiti čak šest filmova.
Takva odjeća će izblijedjeti već nakon drugog pranja, parfem se ne osjeća ni u neposrednoj blizini, dok piratski CD-ovi “preskaču” i zvuk im je dosta lošijeg kvaliteta.
Potrošači koji, zbog slabe platežne moći, ne mogu da priušte sebi originale, uglavnom se odlučuju kupiti kopije.
Međutim, veliki broj falsifikovanih proizvoda ne odgovara ni najblažim kvalitativnim kriterijumima, pa roba koju kupe ubrzo završi u kontejnerima.
Falsifikuju i hranu: U udruženjima za zaštitu potrošača tvrde da je bh. tržište prezasićeno falsifikatima obuće, odjeće, kozmetičkih sredstava, igračaka, posuđa, električnih aparata, nosača slike i zvuka, pa čak i hrane i pića.
U tim udruženjima savjetuju građanima da kupuju samo proizvode za koje su sigurni da će potrajati, odnosno, da uzalud neće potrošiti novac, jer se takvi proizvodi često mogu upotrijebiti samo nekoliko puta.
Problem nije samo u tome što kupci ne dobijaju dovoljno kvalitetnu robu. Naime, velike gubitke bilježe proizvođači, prodavači i distributeri originalnih proizvoda.
Tako u muzičkoj produkciji “BN Music” iz Bijeljine naglašavaju da je tržište u BiH prezasićeno neoriginalnim (piratskim) izdanjina.
“Autorska prava je nemoguće zaštiti u našoj zemlji, neizvodljivo i teško je boriti se sa piraterijom. Smatramo da inspekcijski organi i ostale nadležne institucije ne rade dovoljno na suzbijanju prodaje piratskih CD i DVD izdanja. Mogli bi se malo više pozabaviti time”, kažu u “BN Music”.
Kupcima kvalitet nebitan: Ističu da se kupci često odlučuju na kupovnu piratskih izdanja jer su mnogo jeftinija.
“Kupci ne gledaju na kvalitet i vijek tog CD-a. Znamo i sami da su to narezivani CD-ovi i da je njihov kvalitet loš, a vijek trajanja kratak”, kažu u toj muzičkoj produkciji.
I bioskopi, kao i filmska industrija uopšte, bilježe značajne gubitke zbog takozvanih “pirata”.
Vladimir Ljevar, direktor “Oskar” filma, kaže da se u zemljama gdje je borba s piraterijom uspješno završena, gledanost filmova u bioskopima poveća za 30 odsto.
“Problem piraterije kod nas je dosta prisutan. Država bi trebalo da rješava taj problem, ali ona to ne čini. Gledaoci se odlučuju kupiti piratski CD i pogledati ga kod kuće jer on dođe prije filma u bioskop. S druge strane, sad je to jako jeftino. Film na takvom CD-u ili DVD-u košta jednu marku. Sada se može kupiti i šest filmova na jednom DVD-u za pet maraka, i to nema veze s mozgom”, rekao je Ljevar.
Obeštećenje potrošača: U Federalnom ministarstvu trgovine kažu da je, kada je u pitanju falsifikovana roba, BiH dio otvorenog svjetskog tržišta – crnog tržišta i sive ekonomije. Priznaju da falsifikovanih artikala ima dosta, ali i ističu da se građani zbog toga rijetko žale.
“Evidentno je da se na bh. tržištu nalazi veliki broj falsifikovanih roba svih vrsta, ali se potrošači veoma rijetko zbog toga obraćaju našoj službi za zaštitu potrošača”, kaže Amra Vučijak, načelnica Ureda za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine.
Slučajevi u kojima dobijaju žalbe, odnose se na kupovinu falsifikovane robe u buticima i drugim vrstama prodavaonica, gdje kopije prodaju kao original i po istim cijenama kao original.
“Također, poneku žalbu dobijemo i za falsifikate deterdženta, parfema i slično. U takvim slučajevima od tržne inspekcije zahtijevamo kontrolu prijavljenih privrednih subjekata, te u većini slučajeva potrošač bude obeštećen”, kaže Vučijakova.
Dodaje da se na tržištu BiH mogu naći falsifikati skoro svih poznatih svjetskih marki.
“To su najčešće sportska oprema, patike, odjeća, kožna galanterija, kozmetika, parfemi i tako dalje. Nažalost, u ovakvoj trgovini BiH je dio otvorenog svjetskog tržišta – crnog tržišta i sive ekonomije. Kako se ipak takva roba najčešće nalazi na raznim pijacama i buvljacima, sa nižom cijenom od originalne, potrošači su prilikom njene kupovine najčešće svjesni da kupuju kopiju, pa i ne podnose žalbe vezano za kvalitet, obmanu i slično”, kaže Vučijakova.
Potencijalna opasnost u pićima: Prema njenim riječima, razlozi koji opredjeljuju potrošača za kupnju te vrste robe su prije svega u slaboj kupovnoj moći, i s druge strane, u želji da se prate trendovi.
“Veliki problem i potencijalno veliku opasnost za zdravlje potrošača ogleda se i u činjenici da se na našem tržištu može naći i veliki broj falsifikovanih alkoholnih i bezalkoholnih pića”, upozorava Vučijakova.
Naglašava da ta roba najčešće dolazi iz Kine, Tajlanda, Turske i iz nekih zemalja EU.
“Tržište se neće uskoro očistiti”: Ona smatra da nije realno očekivati da se bh. tržište očisti od falsifikata u skorije vrijeme, dok god postoji potražnja za takvom vrstom roba.
“Problem prodaje falsifikovanih roba postoji u većini zemalja, pa i u zemljama EU. Međutim, tu je svijest potrošača i kupovna moć na znatno višem nivou nego kod nas, pa je u tim razvijenim zemljama ovaj problem iako prisutan, izražen u manjoj mjeri”, objašnjava Vučijakova.
U Udruženju građana “Oaza” iz Trebinja takođe smatraju da je na bh. tržištu dosta falsifikovane robe.
Oni smatraju da je osnovni razlog zbog kojeg građani kupuju takve artikle niska cijena, jer za mnogo manje novca dobiju, kako kažu u “Oazi”, nešto slično originalu.
“Neki od mogućih načina rješavanja tog problema su pojačan carinski nadzor, kontrola sanitarne, tržišne i ostalih nadležnih organa i institucija, češći inspekcijski nadzor, zabrana istih ili sličnih oznaka na falsifikovanoj robi,           atestirana deklaracija na svakom proizvodu,         veći novčani iznosi kazni te povećanje životnog standarda”, kaže Nedeljka -Neška Ilijić, izvršni direktor Udruženja građana “Oaza” iz Trebinja.
Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, smatra da je teško reći koliko je falsifikovane robe na tržištu.
“Sigurno je da dosta takve robe prođe, ne bude uhvaćena u švercu, i nalazi se na našem tržištu. Čini se da smo mi preplavljeni, na primjer, armanijem i drugim robnim markama koje nisu originalne i došle su kanalima koji nisu legalni”, pojašnjava Petrović.
Trgovci originalne robe kažu da se desi da građani koji kupe “falš” artikle saznaju da su prevareni tek kad robu odnesu kući.
Srđan Jaćimović iz Sektora nabavke u preduzeću “Jaćimović” iz Banjaluke, ističe da su se, osim standardnih kopija adidas, nike i puma, u posljednje vrijeme pojavile kopije brenda fred perry, koji posljednjih godina doživljava veliki komercijalni uspjeh kako na svjetskom tržistu tako i kod nas.
Kazniti prestupnike: “Građani koji su upućeni u ‘originalni’ kvalitet određene robe mogu relativno lako razlikovati original od falsifikata. Ipak, većina građana nema dovoljno znanja za to, pa se, nažalost, uvjere da su prevareni tek kad robu kupe, odnosno, operu je”, kaže Jaćimović.
Dodaje da se često dešava da kupljena roba ne ispunjava elementarne standarde kvaliteta materijala i bojenja, zbog čega građani dobijaju osipe i razna kožna oboljenja.
“Treba razumjeti trgovce koji pokušavaju doći do što jeftinije robe i zaraditi što više, ali zato postoji inspekcija i državne institucije koje moraju obratiti pažnju i kazniti prestupnike kako intelektualne svojine, tako i one koji, zarad profita, ugrožavaju zdravlje potrošača”, smatra Jaćimović.
Dok potrošači tvrde da je bh. tržiše prezasićeno falsifikatima, a proizvođači se žale da im falsifikatori oduzimaju posao, u institucijama zaduženim za oduzimanje “falš” robe ističu da je intenzivno oduzimaju.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) kažu da su za osam mjeseci ove godine, službenici te institucije podnijeli 334 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog nelegalnog pokušaja uvoza robe u BiH.
Ratko Kovačević, portparol UIO, rekao je da, kad je u pitanju privremeno oduzeta falsifikovana roba, tu je prvenstveno riječ o kopijama poznatih svjetskih brendova, bilo da je u pitanju sportska oprema poput pume, adidasa, nike, ili sunčanih naočala i parfema poznatih svjetskih kreatora.
Falsifikat teško prepoznati: “Najčešće se pokušaj uvoza robe koja je falsifikat poznatih svjetskih marki otkrije tako što fakturna vrijednost robe bude niska. Detaljnim pregledom te robe od strane carinskih službenika utvrdi se da roba ima neki od zaštićenih znakova, poput nike, puma, adidas… U tom slučaju, kad se posumnja da se radi o falsifikovanoj robi, Uprava za indirektno oporezivanje ima obavezu da pozove ovlaštenog zastupnika te određene robne marke koji potvrđuje da li se zaista radi o fasifikatu”, objasnio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, u određenim slučajevima lako je prepoznati da je riječ o falsifikatu, ali u pojedinim slučajevima samo stručno lice iz ovlašćenog zastupnika, prema određenim sitnim detaljima, može utvrditi da je riječ o falsifikovanoj robi.
U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kažu da, u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima, tržišna inspekcija oduzima svu robu bez porijekla koju nađe u prometu, a među tim proizvodima moguće je naći i plagijate. Dodaju još da su proizvodi koje inspektori najčešće oduzimaju odjeća i obuća, nosači zvuka i slike, tehnička roba i prehrambeni artikli.
U toj ustanovi ističu da je u 2008. godini oduzeto više od 7.000 različitih nelegalnih nosača zvuka i slike i izrečene su kazne u vrijednosti od 17.000 KM. U ovoj godini oduzeto je oko 2.500 komada različitih nelegalinh nosača zvuka i slike.
Aktivisti udruženja za zaštitu potrošača, građani, proizvođači i trgovci legalne robe, ipak, rad institucija nadležnih za oduzimanje falsifikovane robe ne ocjenjuju visokim ocjenama.
Građani se, kako smatraju aktivisti udruženja za zaštitu potrošača, s pravom pitaju kako je moguće da se, na primjer, u Banjaluci, u najprometnijem dijelu grada, u Ulici Bana Milosavljevića, svakodnevno mogu kupiti piratski CD-ovi. Nezavisne novine

vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakGeneral motors prodaje brend Hummer kineskoj kompaniji
Sljedeći članak Najveća konkurencija za posao u SAD od početka recesije

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Nikad u minusu: Kako je direktor EP BiH nakon mandata prebačen na početničku poziciju

PROMO 02 minute čitanja

Naša banka uručila vrijednu donaciju Sigurnoj kući u Banjaluci

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. lemi 11. Oktobra 2009. 13:10

    sa sirenjem sirokopojasnog pristupa internetu to sto vi nazivate piratskim i nekvalitetnim diskovima ce nestati. ljudi ce skidati sve sa interneta, dzabe naravno, svidjalo se to vama ili ne.

    sto ce odgovarati semsi suljakovic ili sekiju turkovicu jer, iako ce prodati manje originalnih cd diskova, njihova popularnost ce narasti, jer ce i oni iz mahale donje i gornjeg drkovca moci dzabe da slusaju svoje idole.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

Ne propustite važne priče i informacije koje vrijede! Prijavite se na Capital Newsletter

Molim provjerite vaš email kako bi potvrdili pretplatu.

NE PROPUSTITE
Capital teme

Nikad u minusu: Kako je direktor EP BiH nakon mandata prebačen na početničku poziciju

1. Aprila 2026. — 19:5502 minute čitanja

Ne postoji ta plata u EP, po ovim zakonskim okvirima, koja se može porediti sa onim što čovjek može napraviti u privatnom sektoru.

Građani od sljedeće sedmice dobijaju deset feninga po litri nasutog goriva

1. Aprila 2026. — 15:15

Upravni odbor UIO ponovo odlučuje o prelazu u Gradišci

1. Aprila 2026. — 13:59

Direktor banjalučke firme osuđen zbog utaje poreza

1. Aprila 2026. — 12:39

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.