BRISEL, Evrozona mora uvesti reda u bankarskom sektoru, smanjiti dug Grčke i potaknuti rast privreda rubnih dijelova kako bi okončala dužničku krizu, poručuju iz instituta Bruegel.
Izvještaj uticajnog instituta Bruegel objavljeno je uoči sastanka ministara finansija evrozone, zakazanog za 14. februara, na kojem bi se trebalo raspravljati o sveobuhvatnom paketu mjera za obnovu povjerenja u državne finansije i okončanje dužničke krize.
Istraživanja toga instituta ministri finansija evrozone često koriste kao smjernice u raspravama.
Istraživači Bruegela ocijenili su da je Grčka insolventna i da neće biti u stanju servisirati dugove čak i ako se kamatna stopa na hitne bilateralne zajmove evrozone smanji s važećih pet do 5,2 na 3,5 odsto.
Ni deseterostruko produžavanje ročnosti zajmova na čak 30 godina, kao ni dozvola kriznom fondu evrozone da kupuje grčke obveznice koje su trenutno kod Evropske centrlne banke (ECB), po mišljenju toga instituta ne bi riješilo problem.
“Naše računice pokazuju da čak ni sve te mjere zajedno ne bi bile dovoljne da zemlja ponovno bude solventna, budući da bi se i dalje suočavala sa nerealno visokim očekivanjima primarnog viška”, konstatuje se u izvještaju.
Prema optimističnom scenariju, primarni višak potreban za smanjenje duga na 60 odsto udjela u BDP-u u idućih 20 godina iznosio bi 8,4 odsto BDP-a. Prema opreznom scenariju, taj bi višak trebao iznositi čak 14,5 odsto BDP-a.
Povrh navedenih mjera, za povratak na održiv put i svođenje duga na 60 odsto udjela u BDP-u u idućih 20 godina, Grčka bi trebala srezati golemi javni dug za 30 odsto, procjenjuju u institutu.
U Bruegelu procjenjuju da od ukupnog iznosa duga u visini 325 milijardi evra, grčke banke drže 68 milijardi evra, banke u evrozoni 52 milijarde, ostale banke šest milijardi, ECB 50 milijardi a Međunarodni monetarni fond (MMF), EU i ostali službeni zajmodavci 32 milijarde evra. Nebankarske institucije drže 119 milijardi evra, procjenjuju istraživači.
Kao drugi element koji evrozona mora primijeniti da okonča dužničku krizu, u institutu sugerišu provođenje testa kako bi se ustanovilo koje banke treba dokapitalizovati, koje restrukturisati a koje zatvoriti, kako bi se uveo red u bankarsiki sektor, po potrebi i novcem iz kriznog fonda evrozone, EFSF-a.
“Provođenje rigoroznih i vjerodostojnih provjera otpornosti na krizu apsolutni je prioritet za evrozonu”, ocjenjuje se u Bruegelu.
“Budući da su bankarski supervizori EU-a na prijašnjim testovima ‘zaribali’ po pitanju vjerodostojnosti, predlažemo uključivanje MMF-a, a po mogućnosti i Banke za međunarodna poravnanja (BIS), u postupak certifikacije novog kruga provjera banaka”, poručuju.
Institut sugeriše da rubna ekonomija evrozone, Grčka, Irska, Portugal i Španija, moraju brže rasti, što nije lagan zadatak s obzirom na mjere štednje koje će usporiti rast.
Iz tog razloga ekonomije moraju ubrzati reforme, a EU bi tu mogao pomoći značajnim povećanjem isplate sredstava iz strukturalnih fondova u prvo vrijeme za te zemlje radi podrške njihova rasta.
Nakon sastanka ministara finansija evrozone, o sveobuhvatnom paketu mjera ponovno će raspravljati ministri finansija i čelnici zemalja EU-a u martu, sa željom da se cijela rasprava zaključi na samitu EU-a od 24. do 25. marta. Hina