LONDON, Većina vlada u evrozoni nije predvidjela gotovo nikakav novac kako bi ispunile svoja obećanja da će dokapitalizovati banke u poteškoćama nakon provjere njihovih bilansa naredne godine.
Reutersovo istraživanje pokazalo je da je jako malo vlada u evrozoni predvidjelo novac za te namjene. Bude li on potreban, svojim će zajmodavcima morati pomoći državnim obveznicama ili garancijama umjesto gotovinom.
Iako je to prihvatljivo iz regulatorne perspektive, to bi samo pogoršalo začarani krug koji je obilježio krizu u evrozoni, a po kojem su osiromašene vlade na račun poreskih obveznika spašavale posrnule banke.
Evropska centralna banka (ECB) naredne će godine provjeriti kakvu imovinu bankarski sektor posjeduje, a Evropska agencija za banke (EBA) testiraće kako bi se vrijednost te imovine promijenila u slučaju nepovoljnih ekonomskih uslova, što se naziva testom otpornosti.
Time se investitorima želi dokazati da je bankarski sektor u evrozoni zdrav ne bi li se obnovilo normalno kreditiranje privrede i potakao rast.
Međutim, sumnje u zdravlje bankarskog sektora mogle bi potrajati, jer će u nekim slučajevima to vjerojatno povećati međuovisnost banaka i država umjesto da je okonča.
Banke za koje se utvrdi da im nedostaje kapitala moraće ga prikupiti iz privatnih izvora. Ako ne uspiju, vlade će im na kraju morati priskočiti u pomoć.
U testiranju iduće godine, smatraće se da državne obveznice nisu riskantne. Ali, to znači da bi u novoj dužničkoj krizi vrijednost obveznica kao kapitala mogla jako pasti.
“Ekonomski gledano, to nije dovoljno dobro. To zapravo povećava povezanost banaka i država”, rekao je Carsten Brzeski, ekonomist banke ING. “Ako države dokapitalizuju banke obveznicama, to je jačanje a ne slabljenje začaranog kruga.”
Rejting agencija Standard & Poor's procijenila je u izvještaju objavljenom 12. decembra da 50 najvećih banaka u Evropi treba injekciju kapitala od otprilike 110 milijardi evra kako bi sačuvale svoje kreditne rejtinge.
Banke u Španiji dokapitalizovane su obveznicama, ali su dobile papire stalnog kriznog fonda evrozone, Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM) vrijednog 500 milijardi evra, koji ima vrhunski rejting.
Italijanska banka Monte dei Paschi di Siena, najstarija na svijetu i treća u zemlji, dobila je 4,1 milijarda evra vladine pomoći u državnim obveznicama, a država ima BBB rejting S&P-a, što je dva nivo iznad statusa “smeća”.
U slučaju da investitori odluče da više neće vjerovati jako zaduženoj italijanskoj vladi da će im vratiti dugove, vrijednost italijanskih obveznica koje služe kao kapital banke jako bi pala. Italijanski javni dug porasće iduće godine na 134
odsto BDP-a.
Italijanski čelnici kazali su da vlada nije predvidjela nikakav novac za dokapitalizaciju banaka, ali će do kraja godine usvojiti pravni okvir za državnu pomoć bankama.
Italijanska centralna banka objavila je da 15 italijanskih banaka koje će biti obuhvaćene kontrolom ECB-a trebaju 1,2 milijarda evra da bi ispunile minimalnu stopu adekvatnosti kapitala od osam odsto koliko traži ECB. Ali, MMF procjenjuje da bi 20 italijanskih zajmodavaca, oko trećina sistema, moglo u najgorem slučaju trebati gotovo 14 milijardi evra da zadovolje taj uslov.
Njemačka je jedna od rijetkih evropskih zemalja koja je osigurala novac za dokapitalizaciju banaka, do sada oko 1,8 milijarda evra, u fondu koji se finansira nametom na banke, od čega je 520,1 miliona uplaćeno ove godine. To bi mogla biti samo kap u moru.
Berlin je spasio svoju IKB banku 2007. s milijardama evra i onda je morao spašavati Commerzbank s 18,2 milijarda. Zbog propasti Hypo Real Estate banke potrebno je još 175 milijardi evra državne pomoći.
U slučaju krize, njemački fond može prikupiti dodatne doprinose od banaka. Na kraju bi trebao raspolagati sa 70 milijardi evra.
Francuska nema fond za dokapitalizaciju banaka i takve će situacije vjerojatno rješavati preko državne agencije Societe de financement de l'economie francaise (SFEF), koja je uložila 20 milijardi evra u najveće banke – BNP Paribas, Societe Generale, Credit Agricole, Credit Mutuel i BPCE na vrhuncu finansijske krize. Taj je novac otada vraćen i država je ostvarila dobar profit od kamata.
U Španiji, vlada je dala bankama injekciju kapitala od 30 milijardi evra omogućivši im da tzv. odgođenu poresku imovinu pretvore u poreske kredite uz podršku države i obračunaju ih kao svoj kapital po novim globalnim bankovnim pravilima.
U Holandiji je moguće davati bankama državne obveznice kako bi povećale kapital, rekao je Jan Sijbrand, direktor za nadzor banaka Holandske centralne banke.
Austrija je predvidjela novac za pomoć bankama, iako je od fonda osnovanog 2008. i vrijednog 15 milijardi evra do 31. marta ove godine ostalo samo 1,26 milijarda evra. Najveće austrijske političke stranke pristale su osigurati 5,8 milijarda evra kroz narednih pet godina za dodatnu pomoć bankama.
Evropska unija dovršava zakonski okvir za bankarsku uniju, koja bi trebala osigurati finansijsku stabilnost i troškove propasti banaka svesti na najmanju moguću mjeru.
Bankarsku uniju činiće jedinstveni nadzor banaka, jedinstveni sistem rješavanja bankarskih kriza i zajednički sistem za osiguranje štednih depozita. Jedinstveni nadzor banaka pod okriljem Evropske centralne banke (ECB) postaće operativan u novembru 2014., a od 1. januara 2015. zaživjeti bi trebao i jedinstveni sistem za sanaciju i likvidaciju propalih banaka.
Pregovarači evropskih institucija postigli su ovu sedmicu dogovor o direktivi o spašavanju i sanaciji banaka, prema kojoj će troškove sanacija banaka u poteškoćama snositi u prvom redu njihovi akcionari i vjerovnici (tzv. bail-in), a ne poreski obveznici (tzv. bail-out). To će se početi primjenjivati od početka 2016.
Države članice moraće uspostaviti nacionalne fondove za spašavanje banaka, koje će finansirati same banke. U roku 10 godina ti bi fondovi trebali imati na raspolaganju jedan odsto iznosa od osiguranih štednih pologa.