BANJALUKA – O kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj mnogo se govorilo, ali u javnosti je još uvijek nerazjašnjeno kako se on odnosi na građane u Federaciji, konkretno u Hercegovini, ali i na žitelje Srbije, ili recimo Hrvatske.
Direktor Banjolučkog centra za ljudska prava, pravnik Dejan Lučka za hercegovina.info objašnjava da krivično zakonodavstvo Republike Srpske vrijedi za svakog ko na teritoriji RS učini krivično djelo. Dakle, ukoliko neko na teritoriji Republike Srpske izvrši klevetu može odgovarati po odredbama Krivičnog zakona.
Kriminalizacija klevete – teren
„Takođe, krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi za državljanina Republike Srpske i kad van teritorije RS izvrši krivično djelo, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran. Pored toga, krivično zakonodavstvo Republike Srpske važi i za stranca koji van Republike Srpske izvrši krivično djelo prema npr. njenom državljaninu, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran“, objasnio je Lučka.
Specifičnost ovoga i mogući problemi vezani za primjenu krivičnog zakonodavstva, dodaje dalje Lučka, postoje za sve one koji napišu određeni tekst ili objave neki video o državljaninu Republike Srpske kroz društvene mreže, medije, web platforme i internet u globalu, a protiv njih se podnese prijedlog za krivično gonjenje.
Dakle, građani FBiH, susjednih država i ostalih zemalja koji pišu o temama i pojedincima iz Republike Srpske, mogu takođe odgovarati za krivično djelo klevete, ukoliko se ispune zakonski uslovi.
„Ukoliko pogledamo državljane Federacije BiH, treba naglasiti i da je prema Krivičnom zakonu Republike Srpske krivično djelo izvršeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je posljedica u potpunosti ili djelomično nastupila. Uz to, pripremanje i pokušaj krivičnog djela su izvršeni kako u mjestu gdje je učinitelj preduzimao radnju, tako i u mjestu gdje je po njegovom umišljaju posljedica trebalo da nastupi ili je mogla da nastupi“, zaključio je Lučka.
U jednoj od mostarskih advokatskih kanvelarija takođe potvrđuju takve navode.
„U situacijama kada novinar iz FBiH, objavi tekst o osobi iz Republike Srpske primjenjivaće se krivični zakon RS. Kod klevete, (i prije nego što su u RS izmijenili zakon), gleda se gdje je nastupila štetna posljedica, odnosno gdje je mjesto izvršenja. Kod klevete je to specifično, ali praksa je da oštećeni ima pravo pokrenuti postupak na mjestu svog prebivališta. Dakle, naše mišljenje, osoba iz Banjeluke će moći pokrenuti krivični postupak pred tužilaštvom u Banjaluci protiv novinara iz FBiH ako postoji sumnja da je oštećen spornim člankom“,kažu ovoj kancelariji.
Ističu da je i prije izmjena Krivičnog zakona, osoba iz Banjaluke mogla privatnom parnicom tužiti novinara u mjestu svog prebivališta bez obzira što je novinar npr. iz FBH.
Kriminalizacija klevete – praksa
A kakvo je stanje na terenu, odnosno koliko je prijava već podneseno pitali smo Elvira Padalovića, urednika portala Buka. Zanimljivo je da su prijave aktualne, barem trenutačno, među fizičkim osobama.
„Dakle, na snazi je u Republici Srpskoj kriminalizacija klevete. Do sada je, po tom novom zakonu, podneseno nekih tridesetak prijava, a kako su nam potvrdili iz Tužilaštva većinom se radi o fizičkim osobama. Dakle ono na što su mediji upozoravali se dogodilo. Tuže se ljudi zbog pisanja na društvenim mrežama, a svi će morati dodatno paziti što će pisati i što će pričati“, ističe Padalović za hercegovina.info.
Smatra da se RS ovim vratila u prošlost.
„BiH je bila pohvaljena prije dvadesetak godina za to što je dekriminalizirala klevetu, a sada smo se, bukvalno, vratili dvadeset godina unazad. Sada svatko kome se učini da je oklevetan može podnijeti kaznenu prijavu protiv novinara, susjeda ili bilo koga. Obični ljudi tako će ubuduće morati dobro paziti hoće li javno kritizirati nekoga tko je dio vlasti, ali i nekoga s kim sjedi na rođendanima, u kavani i slično“, objašnjava Padalović.
Ono što posebno uznemirava slobodne medije u RS-u su same namjere koje stoje iza kriminalizacije klevete, ali i novih zakona koji slijede.
„Druga stvar jest činjenica, da je usvojeni zakon o kleveti dio većeg paketa restriktivnih zakona u RS, koji su najavljeni, poput Zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija u RS, kao i Zakon o medijima. Ovo sve pokazuje, koliko se teži ušutkivanju kritike, ušutkivanju medija, aktivista, zapravo svakog tko se drzne kritizirati“, zaključuje urednik Buke.
Kriminalizacija klevete – osnove
Kriminalizacija klevete u Republici Srpskoj, odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Republike Srpske u stvari predstavlja izmjenjivanje i dopunjavanje Krivičnog zakona Republike Srpske s novim krivičnim djelima, od kojih je jedno i kleveta.
„Kaznenim zakonikom Republike Srpske se propisuju kaznena djela, kaznene sankcije i povezana pitanja, a Zakonom o kaznenom postupku Republike Srpske utvrđuju se pravila kaznenog postupka po kojima su dužni da postupaju sudovi, javni tužitelj i drugi sudionici u kaznenom postupku. Dakle, ova dva zakona su u primjeni kada je u pitanju Republika Srpska, te su oni mjerodavni za pitanja u vezi sa kaznenim djelom klevete i njegovim procesuiranjem“, objasnio je Lučka.
Podsjeća da kada su u pitanju krivična djela iz Krivičnog zakona, a u skladu sa odredbama iz Zakona o kaznenom postupku, generalno je pravilo da ukoliko neko smatra da je učinjeno određeno kazneno djelo, ima pravo da prijavi njegovo izvršenje.
„Prijava se podnosi tužitelju, pisano ili usmeno, a ako je prijava podnesena sudu ili ovlaštenom službenoj osobi, oni će prijavu primiti i odmah i dostaviti tužitelju. Specifičnost vezana za kazneno djelo klevete je da se gonjenje za njega poduzima po prijedlogu. Prijedlog se podnosi nadležnom tužitelju, u roku od tri mjeseca od dana kada je oštećeni saznao za kazneno djelo i izvršitelja kaznenog djela. Ukoliko netko bude kažnjen za klevetu pred sudom u smislu kaznenog djela, on će novčanu kaznu plaćati Republici Srpskoj“, navodi dalje Lučka.
U krivičnopravnom sistemu Republike Srpske ne postoji privatno podizanje optužnice, odnosno privatna tužba. Fizičke osobe pak mogu tužiti neku osobu za klevetu u građanskom postupku prema odredbama Zakona o zaštiti od klevete Republike Srpske koji je donesen početkom ovog stoljeća. Hercegovina.info