BRISEL – Evropska komisija objavila je strateški dokument koji će definisati kretanje putnika ka Evropskoj uniji u narednim godinama („EU Visa Strategy“).
Strategija pod nazivom „Povezana, bezbjedna i snažna Evropa“ postavlja vizni sistem kao prvi stub odbrane od ilegalnih migracija, ali i kao ključni alat za privlačenje investicija, talenata i turista u uslovima globalne konkurencije.
Jedan od najznačajnijih koraka za poslovnu zajednicu jeste potpuna digitalizacija viznog postupka. Strategija predviđa da će se cjelokupan proces prijave obavljati onlajn, dok će tradicionalne naljepnice u pasošima biti zamijenjene digitalnim vizama, piše Biznis.rs.
Ovaj korak, čija se puna implementacija očekuje do 2028. godine, drastično će smanjiti administrativne troškove i vrijeme čekanja, što je od ključnog značaja za kompanije koje angažuju stručnjake iz trećih zemalja. Takođe, razmatra se uvođenje višekratnih viza sa dužim rokom važenja (dužim od sadašnjih pet godina), kako bi EU ostala konkurentna destinacijama poput SAD, Kanade i Velike Britanije.
Poseban fokus strategije stavljen je na države kandidate, prije svega Srbiju i ostale zemlje Zapadnog Balkana. Dokument naglašava da je usklađivanje vizne politike sa listom EU fundamentalni zahtjev za sve aspirante na članstvo.
„Uporna neusklađenost viznih politika pojedinih partnera sa politikom EU može stvoriti ili olakšati ilegalne migracione rute. Za zemlje kandidate ovo je osnovni uslov za zaštitu šengenskog prostora“, navodi se u dokumentu.
Za Srbiju i region to znači da će Brisel pažljivo pratiti režime koje ove zemlje imaju sa trećim državama (posebno onima iz kojih dolaze neregularni migranti). Ukoliko se te politike ne usklade sa evropskim, Brisel je spreman da aktivira revidirani Mehanizam za suspenziju viza (VSM).
Strategija uvodi novi okvir za procjenu bezviznih režima, koji uključuje stopu odbijanja viza i neosnovanih zahtjeva za azil, saradnju u readmisiji (povratku) neregularnih migranata i bezbjednosne kriterijume, uključujući borbu protiv sajber kriminala i pranja novca.
Posebno upozorenje upućeno je zemljama koje primjenjuju programe „državljanstva putem investicija“ (tzv. „zlatni pasoši“), koje EU vidi kao direktan bezbjednosni rizik zbog nedovoljne provjere aplikanata.
Iako je bezbjednost u prvom planu, strategija priznaje da vizni sistem mora biti „most ka globalnim prilikama“. Fokus je na privlačenju IT stručnjaka i inovatora kroz brže procedure, studenata i istraživača koji doprinose evropskoj nauci, kao i turista, budući da turizam čini značajan udio u BDP-u Unije.
Tokom 2026. godine Komisija će sa državama članicama usaglasiti nove indikatore za procjenu bezviznih režima. Za poslovni sektor u Srbiji to znači stabilnije i predvidivije okruženje ukoliko se nastavi kurs usklađivanja, ali i potencijalne prepreke u mobilnosti ukoliko političko usklađivanje izostane.
„Vizna politika više nije samo skup administrativnih pravila – to je strateški izbor koji odražava Evropu kakvu želimo“, zaključuje se u dokumentu Evropske komisije.
Šta vizna strategija znači za privredu i investitore?
Za poslovnu zajednicu u Srbiji i na Zapadnom Balkanu nova vizna strategija EU znači da mobilnost ljudi postaje direktno povezana sa kvalitetom institucija i političkim usklađivanjem sa EU. Olakšice u viznom režimu – poput bržeg izdavanja viza, dužeg važenja višekratnih viza i povoljnijeg tretmana poslovnih putovanja – biće dostupne prvenstveno zemljama koje pokažu pouzdanu saradnju u upravljanju migracijama i bezbjednosnim pitanjima.
Za investitore to praktično znači manje administrativnih barijera za dolazak menadžera, stručnjaka i tehničkog osoblja, ali samo ako država zadrži status „niskog rizika“ u očima EU. Suprotno tome, eventualno pooštravanje viznog režima ili političke tenzije u ovoj oblasti povećale bi troškove poslovanja, produžile rokove i smanjile atraktivnost Srbije kao investicione destinacije.
EES sistem – uspjeh za EU, ali ne i za vozače Zapadnog Balkana
Podsjećamo, vozači kamiona iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije tokom prošle sedmice blokirali su teretne granične prelaze ka zemljama Šengena, nezadovoljni primjenom novog Entry-Exit sistema (EES), koji je doveo do kulminacije višedecenijskih problema u međunarodnom drumskom transportu.
Prevoznici zahtijevaju sistemsko rješenje za boravak profesionalnih vozača u šengenskoj zoni, koji trenutno podrazumijeva maksimalno 90 dana u periodu od 180 dana. Smatraju da ovo pravilo nije prilagođeno profesionalnim vozačima i da u praksi onemogućava nesmetano obavljanje njihovog posla, što je dodatno zakomplikovano primjenom EES sistema, koji je uveo automatizovane kontrole ulaska i izlaska iz EU.
Od početka njegove primjene, srpske transportne kompanije suočavaju se sa ozbiljnim problemima, a vrhunac krize za prevoznike bila su hapšenja i deportacije vozača koji su prekoračili maksimalno dozvoljeni boravak u Šengenu.
U dokumentu Evropske komisije navodi se da Evropska unija uvodi jedan od najnaprednijih digitalnih sistema za upravljanje granicama u svijetu, a EES sistem se ocjenjuje kao ključan alat u tom procesu. Kako ističu, ovaj automatizovani IT sistem uspješno je počeo sa radom u oktobru 2025. godine i u potpunosti će biti operativan na svim graničnim prelazima u šengenskom prostoru od aprila 2026. godine.
„Ovaj sistem omogućava putnicima da u svakom trenutku provjere preostali dozvoljeni period boravka i automatski obavještava države članice kada se utvrdi da je neko prekoračio dozvoljeni boravak. Sa više od 20 miliona registrovanih ulazaka i izlazaka od početka primjene, EES se već pokazao kao ključan alat u upravljanju granicama, sprečavanju ilegalnih migracija, otkrivanju falsifikovanih dokumenata i krađe identiteta, te, u krajnjoj liniji, u jačanju bezbjednosti EU“, navodi Evropska komisija. Biznis.rs