MINHEN – Vodeći njemački instituti za ekonomoska instraživanja predviđaju u svom zajedničkom proljećnom izvještaju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje od 3,7 odsto za tekuću godinu i od 3,9 odsto za 2022.
Obnovljeni lokdaun će odložiti ekonomski oporavak, ali čim rizici od širenja infekcija budu zauzdani, prije svega putem vakcinacija, krenuće snažan privredni oporavak, pri čemu će se ekonomija vjerovatno vratiti na normalan nivo proizvodnje početkom naredne godine, navodi IFO institut u saopštenju dostavljenom Tanjugu.
“Ekonomska proizvodnja će u prvom tromjesečju 2021. vjerovatno zabilježiti pad od 1,8 odsto zbog nastavka mjera zatvaranja”, kaže Torsten Šmit, glavni ekonomista Lajbnic Institut za ekonomska istraživanja (RWI).
Novi talas kovid infekcija i s tim povezane mjere za suzbijanje širenja zaraze doveli su do revidiranja projekcija rasta za 2021. godinu naniže za jedan procentni poen u odnosu na jesenju prognozu iz 2020.
U novom izvještaju, njemački instituti procjenjuju da će se aktuelne mjere ograničenja nastaviti još neko vrijeme, nakon čega će u velikoj mjeri biti ublažene sredinom drugog kvartala, te da će vjerovatno biti potpuno ukinute do kraja trećeg tromjesečja.
“Očekujemo snažan rast ekonomskih aktivnosti u narednih šest mjeseci kako se mjere budu postepeno ukidale tokom ljeta, posebno u sektoru usluga koji je naročito pogođen pandemijom”, dodao je Šmit.
I zapošljavanje će vjerovatno uhvatiti zamajac s obzirom na očekivano ublažavanje ograničenja, navodi se u izvještaju.
Predviđa se da će zaposlenost u prosjeku porasti za 26.000 novih radnika tokom 2021. godine, a naredne godine za dodatnih 539.000, pri čemu će pretkrizni nivo biti dostignut u prvoj polovini godine. Istovremeno, očekuje se oštar pad nezaposlenosti sa postupnim ukidanjem mjera za kontrolu zaraze.
Prema prognozama njemačkih ekonomskih instituta, budžeti njemačkih saveznih država biće u deficitu od 159 milijardi evra 2021. godine, što je nešto više nego lani. Poreski prihodi već pokazuju ponovni rast zahvaljujući stanju njemačke ekonomije, ali rashodi za vakcinaciju i testove uzrokuju nagli rast socijalnih davanja u naturi.
Pored toga, vladine investicije će se vjerovatno i dalje širiti, prije svega zbog iznosa raspoloživih sredstava za investicione programe. Procjenjuje se da će nemački deficit budžeta opšte države u odnosu na BDP ostati 2021. godine približno isti kao lani, na 4,5 odsto, te da će značajno pasti 2022. godine, na 1,6 odsto BDP-a.
Pandemija korona virusa i dalje će uticati na proizvodni potencijal. Prema sadašnjim prognozama, proizvodnja će u periodu između 2020. i 2024. godine vjerovatno biti u prosjeku za oko 1,1 odsto ispod prvobitno procijenjenog nivoa prije korona krize.
Ekonomski instituti takođe konstatuju da već postoje znaci da će se Njemačka suočiti s dalekosežnom demografskom tranzicijom u godinama koje dolaze. Ukupna radna snaga će opadati pošto generacija rođena poslije Drugog svjetskog rata (bejbi-bum generacija) dostiže starosnu granicu za penziju, što za posljedicu ima nagli porast udjela starijih u opštoj populaciji.
To će, kako se ocjenjuje, imati ozbiljne posljedice na potencijal rasta. Projekcije pokazuju da će potencijal stopa rasta zbog demografskog faktora opasti za oko jedan procentni poen do 2030. godine.
Dalji razvoj pandemije ostaje najznačajniji negativan rizik po ekonomske izglede, napominje se u izvještaju i dodaje da se i u predstojecem periodu mogu javiti “uska grla” i kašnjenja u isporuci vakcina i testova.
Štaviše, pojava novih mutacija virusa mogla bi da “nagrize” efikasnost vakcina, što bi potencijalno ukočilo proces ponovnog otvaranja i ponovo izazvalo zastoj ekonomskog oporavka, zaključuje se u izveštaju. Tanjug