BANJALUKA – Zamrzavanje cijena namirnica nije ekonomska mjera. To je potpuno vantržišna mjera, a sve što ide van tržišta ne može da da povoljan efekat.
Ovo poručuju ekonomski analitičari, odgovarajući na pitanje koliko je realna najava predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, ali i predstavnika Vlade RS da će buduća vlada izučiti modalitete zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica s ciljem podrške građanima.
Podsjetimo, Dodik je dodao i da će u tom slučaju budžet morati imati dodatna sredstva za subvencionisanje eventualnog poremećaja troškova proizvodnje.
Ekonomista Milenko Stanić kaže da bi svako zamrzavanje cijena uslovilo poremećaje na tržištu.
“Usloviće poremećaje i u smislu nestašica i u smislu eskalacije cijena, a onda će se naći stimulansi za sivo tržište. Stroge i restriktivne mjere uvijek izazivaju veće poremećaje nego što su bili poremećaji prije uvođenja tih mjera”, ističe Stanić i dodaje da se tržište nikada ne može suspendovati.
“Tržište će uvijek naći mehanizam kako će da se izbori i da djeluje, bez obzira na to u kojoj mjeri te prinudne mjere bile uvedene”, pojašnjava Stanić.
On smatra da ni ograničenje cijena osnovnih namirnica ne daje dugoročno povoljne efekte, posebno ukoliko to nije praćeno drugim mjerama pomoći.
“Suština i dugoročno rješenje je samo proizvodnja i ponuda. Ako imamo uslova da povećamo ponudu, bilo podsticanjem proizvodnje ili zalihama iz robnih rezervi ili interventnih nabavki, onda možemo ići oštrije s ograničavanjem cijena. Ali, ako s ograničavanjem idemo samo parcijalno, bez rezervnih mjera, onda to izaziva više negativnih nego pozitivnih efekata, prije svega u smislu nestašice. Jer, jednostavno, proizvođači i trgovci koji se suoče s niskim cijenama u odnosu na uslove pod kojima mogu nabaviti te proizvode bez stimulansa će prestati da nude takve proizvode. To se desilo u zadnjih nekoliko mjeseci u Srbiji, gdje je bilo nestašica i šećera i mlijeka”, smatra Stanić.
Na konstataciju Ministarstva trgovine i turizma RS, poručili da su interventne nabavke korisnije od robnih rezervi, Stanić ističe da je to tačno u smislu da se interventnim nabavkama brže i jeftinije dolazi do robe.
“Robne rezerve jesu skupe i u tom smislu je ministarstvo u pravu, jer je skupo njihovo održavanje, plaćanje distributivnih kanala koji ih čuvaju. Ali, podsjećam vas da robne rezerve pružaju sigurnost i garancije. S druge strane, interventne nabavke mogu da budu jeftinije i da znače manje troškove, ali je tu problem kako ćemo nabaviti neki proizvod ako dođe do nestašica u širem regionu. Još jedan problem je da se potreba za interventnim nabavkama obično javi kada problem već postoji, što ne bi bio slučaj da se roba čuva u rezervi”, izričit je Stanić.
Kada je u pitanju nestašica hrane, Stanić dijeli stav Ministarstva trgovine da značajnijih nestašica u skorijem periodu ne bi trebalo da bude.
Za potrošače je pozitivna vijest da je domaće tržište stabilno. Kada su u pitanju mjere koje su na snazi i one koje se zagovaraju za budući period, predstavnici potrošača smatraju da je sve što ide u korist zaštite građana više nego dobro.
“Zamrzavanje cijena osnovnih životnih namirnica bi bilo veoma značajno za građane, ali mi smo svjesni da bi to moglo samo na određeno vrijeme, a nikako dugoročno, jer su potrebne i druge mjere da bi se pomoglo potrošačima. Takve stvari su uvedene u Srbiji i Hrvatskoj i to je donijelo poboljšanje u određenom periodu”, kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke.
On dodaje da je Hrvatska kroz ograničenje cijena goriva, koje je sprovela već nekoliko puta, pokazala da je ta mjera od koristi.
“Možda ću biti dosadan, ali siguran sam da bi ukidanje akciza kod nas pokazalo da se mogu stabilizovati cijene namirnica”, naglasio je Srdić i podsjetio da je čak i ograničavanje marži na osnovne životne namirnice i naftu, koje je na snazi u Republici Srpskoj od prošle godine, pokazalo da mnogi trgovci nisu poštovali tu vladinu Uredbu, pa čak i po cijenu kazni koji su im izrekle nadležne inspekcije. Nezavisne novine