ZAGREB, U drugom tromjesečju ove godine zaustavljen je pad privrednih aktivnosti, ali oporavak ne treba očekivati prije početka iduće godine, a kada i dođe, on će biti spor i nestabilan, navodi se u najnovijim prognozama objavljenih u redovnoj publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ).
Institut za ovu godinu prognozira pad bruto domaćeg proizvoda od 5,5 odsto te procjenjuje da bi rast u 2010. mogao biti 0,4 odsto. S jedne se strane čini kako smo dosegnuli dno recesije, pa se ne očekuje daljnji pad ukupne ekonomske aktivnosti. Ali, u skorije se vrijeme ne treba očekivati niti značajniji oporavak, ističu analitičari EIZ-a. Naglašavaju pritom da u privredi još uvijek nema dovoljno snage za snažniji rast, da je domaća i inostrana potražnja slaba, a poslovni se sektor bori sa problemima nelikvidnosti i gubitka tržišta. U preostalom se dijelu godine stoga očekuju stagnaciju aktivnosti, navode iz EIZ-a.
Ističu i da posljednji raspoloživi podaci pokazuju da se privredna aktivnost stabilizuje što potkrepljuju podacima da je na međugodišnjem nivou BDP u drugom tromjesečju pao za 6,3 odsto, potrošnja stanovništva za 9,4 odsto, dok je uvoz smanjen za oko 25 odsto, uz dvoznamenkasti pad investicija i izvoza.
Uz to, nakon više od godinu dana pada, industrijska proizvodnja i obujam realne trgovine na malo stabilizovali su se tokom ljetnih mjeseci. U prosjeku se za ovu godinu, ističu analitičari, procjenjuju da bi pad BDP-a mogao iznositi 5,5 odsto. Zahvaljujući postupnom oporavku globalne privrede uskoro bi trebalo doći do jačanja međunarodnih tokova kapitala, povratka povjerenja potrošača i obnavljanja inostrane potražnje. To bi, uz odgovornu fiskalnu i monetarnu politiku, trebalo omogućiti blagi oporavak hrvatske privrede sljedeće godine, navode iz EIZ-a.
Analitičari Instituta očekuju oporavak ekonomske aktivnosti sljedeće godine. On će, ističu, biti spor i nestabilan, s prosječnom stopom rasta od 0,4 odsto. Pritom procjenjuju da bi potrošnja stanovništva već krajem 2009. mogla početi jačati, uz nastavak rasta i u 2010., a relativno brzo, premda postupno, očekuju i poboljšanje u vanjskoj trgovini, dok kod investicija, kao ključnog faktora dugoročnog rasta, i dalje prognoziraju negativan trend, koji bi se mogao promijeniti tek sredinom iduće godine.
Takođe, očekuju da će Vlada smanjiti budžetski deficit i svoje obveze većinom financirati u inozemstvu kako bi oslobodila finansijska sredstva za privredu, a u tom bi slučaju moglo doći i do pada kamatnih stopa, što će pogodovati poslovnom sektoru. U EIZ-u ne očekuju veće probleme vezane uz inflaciju i navode da jedina opasnost može proizaći iz ponovnog rasta cijena nafte i hrane uslovljene snažnijim globalnim oporavkom. Prognoziraju da u 2010. prosječna stopa inflacije ne bi trebala biti veća od dva odsto.
Upozoravaju, međutim da će tržište rada i 2010. biti suočeno s negativnim kretanjima, ali blažim nego ove godine. Očekuju da će stopa registrirane nezaposlenosti narasti s prosječnih 14,8 posto u 2009. na 15,6 odsto u 2010. godini, a broj nezaposlenih sa sadašnjih oko 260 000 do 300 000 u februaru i martu 2010. godine. Hina