BANJALUKA, Visina implicitne poreske stope /ITR/ na potrošnju, koja se definiše omjerom svih poreza na potrošnju i izdataka domaćinstava na krajnju potrošnju, u BiH je nešto niža od prosjeka EU,navodi se u biltenu Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH.
U BiH je proteklih nekoliko godina zabilježen trend pada efektivnog opterećenja potrošnje, dok je u prošloj godini ponovo ostvaren rast.
Osim efikasnosti naplate poreza na potrošnju i dinamike isplate njegovog vraćanja, na visinu ovog pokazatelja značajno su uticale i zakonske izmjene u oblasti indirektnog oporezivanja.
Ekonomska kriza prekinula je trend rasta prosječne implicitne stope na potrošnju u EU, gdje su pokazatelji ITR na potrošnju zabilježili pad u većini zemalja u 2008. i 2009. godini.
Prosječni pokazatelj u EU opao je za 0,6 odsto u 2008, a za 0,5 odsto u 2009. godini.
Najveći pad u 2009. godini evidentiran je u Bugarskoj, na Kipru, u Poljskoj, Španiji i Portugalu, dok je kod svega sedam zemalja EU zabilježen rast ovog pokazatelja uzrokovanog porastom stope PDV-a i akciza.
Osim nepovoljnih ekonomskih uslova u BiH i okruženju, koji su u proteklom periodu imali značajan uticaj na dinamiku ubiranja prihoda od indirektnih poreza u BIH, snažne efekte donijele su i zakonske izmjene u sferi indirektnog oporezivanja.
S obzirom da je došlo do izmjene zakonodavstva, najveći efekti, u ovom slučaju rast prihoda, izraženi su u prošloj godini, a to se prije svega odnosi na rast prihoda od akciza na duvan i putarine.
ITR na potrošnju odražava efektivno poresko opterećenje svih poreza na potrošnju, koji se međusobno razlikuju po svojoj prirodi i namjeni.
Evropska komisija svrstava poreze na potrošnju na četiri osnovne grupe, i to: PDV, energija, duvan i alkohol i ostalo.
PDV komponenta ITR računa se omjerom prihoda od PDV-a i izdataka na privatnu potrošnju i ta komponenta je veća od svih ostalih zajedno, i u EU i u BiH.
U BiH su u 2009. godini sve ostale komponente iznosile svega 36 odsto ITR na potrošnju, dok je odgovarajući iznos u EU varirao od 27,3 odsto u Švedskoj do 44,5 odsto u Velikoj Britaniji.
Ovaj pokazatelj je u BiH u 2009. godini takođe opao, u prošloj godini zabilježen je rast od 0,3 odsto.
Osim efikasnosti naplate, razloge treba tražiti u snažnom rastu prihoda od akciza i putarine, jer ulaze u PDV osnovicu, ali i dinamici isplate povrata.
U izračunu komponente energije ITR na potrošnju za BiH uključeni su prihodi od akciza na naftu i naftne derivate i prihodi od putarine, a taj pokazatelj je u prošloj godini dostigao iznos od 3,29 odsto, što je za više od 0,5 odsto više nego u 2008. godini, prije izmjena Zakona o akcizama.
Komponenta alkohola i duvana ITR na potrošnju u EU u prosjeku iznosi 2,1 odsto i kreće se od jedan odsto u Holandiji do 4,3 odsto u Bugarskoj.
U BiH je ova komponenta u prošloj godini iznosila 3,01 odsto, što je za 0,65 odsto više nego u prethodnoj godini, a za čak 1,08 odsto više nego u 2008. godini, prije izmjene Zakona o akcizama.
S obzirom na kontinuirano usklađivanje stopa akciza na duvan u BiH sa minimalnim standardima EU, i u narednim godinama se može očekivati rast ovog pokazatelja.
Komponenta “ostalo” ITR na potrošnju varira u EU ne samo po visini, nego i po strukturi prihoda uključenim u njen račun i najveća je u Mađarskoj, 5,8 odsto, zatim u Holandiji od pet odsto.
U izračunavanje ove komponente za BiH uključeni su prihodi od carina, akcize na kafu i bezalkoholna pića, te neusklađeni prihodi na Jedinstvenom računu UIO i u prošloj godini iznosila je 1,6 odsto i proteklih nekoliko godina je snažno opala, usljed pada prhoda od carina.
ITR je poseban indikator koji mjeri efektivno poresko opterećenje, a izračunava se stavljanjem u odnos određene vrste prihoda sa odgovarajućom poreskom osnovicom.
Ovaj indikator se koristi zato što struktura poreskih prihoda ili njihov udio u bruto društvenom proizvodu (BDP) daju ograničene informacije o poreskom opterećenju u određenoj privredi.
Primjera radi, visoko učešće poreza na radnu snagu u prihodima ili u BDP-u može poticati od visokih stopa poreza na dohodak ili socijalnih doprinosa, ali, sa druge strane, može biti uzrokovano i visokom stopom zaposlenosti u nekoj zemlji.
Ukoliko visina ITR ne bi varirala tokom privrednog ciklusa, to bi ukazivalo na savršeno proporcionalnu vezu prihoda i poreske osnovice,a u stvarnosti se ITR mijenja tokom ciklusa, te najčešće pokazuje da su promjene u naplati poreza izraženije od promjena odgovarajuće poreske osnovice.
To se uglavnom objašnjava rastom poreske evazije u manje povoljnim ekonomskim prilikama, kao i promjenom strukture potrošnje u korist osnovnih dobara, koja su u većini slučajeva oporezovana po nižim ili nultim stopama. Srna