FRANKFURT – Banke u evrozoni trebalo bi da počnu pripreme za češće korišćenje standardnih kreditnih operacija Evropske centralne banke, kako se višak likvidnosti u finansijskom sistemu postepeno smanjuje, upozorava ECB.
Pozivajući se na godišnje istraživanje među bankarskim trezorima, ECB navodi da banke koje predstavljaju oko četvrtine ukupne imovine bankarskog sistema eurozone već posluju blizu željenog nivoa rezervi. To je značajan rast u odnosu na 15 odsto godinu ranije, a očekuje se da će taj udio do kraja godine dostići oko 50 odsto.
“Kako se rezerve nastavljaju smanjivati, važno je da banke budu spremne da koriste operacije Evrosistema kao rutinski alat za upravljanje likvidnošću i podršku tržišnim aktivnostima“, navodi grupa ekonomista ECB-a.
Nakon godina obilježenih kriznim mjerama, uključujući dugoročne kredite i masovne otkupe obveznica, ECB se sada priprema za prelazak na sistem u kojem će nivo rezervi više zavisiti od stvarnih potreba banaka.
Višak likvidnosti dostigao je vrhunac krajem 2022. godine na oko 4,7 biliona evra, ali se od tada gotovo prepolovio, prije svega zbog isteka kredita i prestanka reinvestiranja dospjelih obveznica.
Iako je korišćenje standardnih sedmičnih i tromjesečnih operacija ECB-a i dalje relativno nisko, broj banaka koje učestvuju u tim operacijama postepeno raste. Među onima koji podstiču njihovu redovnu upotrebu je i članica Izvršnog odbora ECB-a Isabel Schnabel.
Analiza tržišta novca pokazuje da se likvidnost i dalje ravnomjerno raspoređuje među bankama i državama eurozone, bez znakova fragmentacije. Banke koje su najbliže optimalnom nivou rezervi ujedno su i najaktivnije na kratkoročnim repo tržištima.
Kratkoročne kamatne stope trenutno se kreću blizu depozitne stope ECB-a od oko dva odsto, ali eventualni rast – posebno na tržištu dužih ročnosti – mogao bi signalizirati promjene u potrebama za likvidnošću i atraktivnosti kreditnih operacija centralne banke.
ECB će kasnije tokom godine preispitati operativni okvir uspostavljen 2024, kako bi ga prilagodio novim uslovima na finansijskim tržištima. U planu su i dodatni instrumenti, uključujući refinansijske operacije i strukturni portfelj imovine, koji bi trebalo da pomognu bankama u upravljanju budućim potrebama za likvidnošću. Financije.hr

