BEOGRAD, Nakon analize eksperata da Investicioni fond ”Salford”, u čijem sastavu posluju ”Dunav hrana grupa” i mljekare ”Imlek” i ”Subotička”, nije zloupotrebio svoj položaj na tržištu mlijeka u Srbiji, reakcije su bile pozitivne. Dogovoreno je održavanje sastanka s ministrom poljoprivrede, kao i, sljedeće nedjelje, sa predsjednikom srpske vlade, što je svakako dobar start, ali nećemo prebrzo donositi zaključke – kaže, za ”Novosti”, Judžin Džefi, predsjednik kompanije za upravljanje investicionim fondovima ”Salford”.
– Početkom prošlog mjeseca najprije je u medijima objavljena presuda Komisije za zaštitu konkurencije da smo zloupotrebili položaj na tržištu mlijeka, pa je tek potom stigla do nas. Odmah je stvorena neprijatna atmosfera, sa optužujućim porukama upućenim na našu adresu. To je bio šok i pokazatelj kako u Srbiji funkcionišu pravni i regulatorni sistem. Posebno što vjerujemo da ova zemlja strepi pravnoj harmonizaciji i EU.
* Kažete da pravni postupak protiv vas pokazuje nedostatke, jer nisu u obzir uzete sve relevantne činjenice.
– Da, optužbe nisu uvjerljive i nema dokaza da su mali farmeri oštećeni, niti da su mljekare onemogućavale konkurenciji otkup sirovog mlijeka. Kada je presuda objavljena riješili smo da ne ulazimo u optužbe, nego da angažujemo najbolje međunarodne eksperte, ali i domaće advokate, i da oni naprave konkretnu analizu. Namjeravamo da već u januaru iznesemo nove analize. Nećemo se zaustaviti dok ne razrješimo o čemu se zapravo radi.
* Presuda iz novembra 2010, kako kažete, nastavak je presude iz 2007. godine?
– Da, jer ne postoji nova presuda. Proces je započet prije tri-četiri godine, zbog, kako su naveli, spornih ugovora sa farmerima. Mi smo te odredbe u ugovorima već 2008. izmjenili, žalili smo se Ustavnom sudu i dobili presudu, gdje je zatraženo da se ponovi postupak. Ali, Komisija nije uzela u obzir tu preporuku suda.
* Angažovali ste vrhunske eksperte iz oblasti prava i privrede, gdje ćete potražiti pravdu?
– Poslujemo u Srbiji i naravno da ćemo ovdje tražiti pravdu. Već smo podnijeli žalbe Ustavnom i u Vrhovnom kasacionom sudu. Jer, ako se pogleda kako je ovaj proces odrađen od 2007. pa do sada, to je bez presedana, posebno kada se uzme u obzir da ova zemlja želi da pristupi EU. Tražićemo od Vlade da detaljno analizira sve šta se desilo i želimo da se ova situacija riješi bez ikakvih predrasuda. Nadamo se najboljem, ali spremni smo na najgore. U nekim momentima činilo se da postoje potpuno otvoreni napadi na nas. Imam utisak da se vode tendenciozne kampanje, jedna protiv monopola, a druga protiv srpskih tajkuna, kojih, inače, nema ni u ”Dunav hrana grupi” ni u ”Salfordu”.
* Da li ste imali sličnih iskustava u drugim zemljama regiona gdje poslujete?
– Moram reći da nismo. Oko milion ljudi direktno i indirektno zavisi od tog sektora i ovdje, a od sličnog značaja je i u drugim zemljama, što pokazuje da je jako bitan i značajan sektor. Ali, recimo, Hrvatska pomaže svojim mljekarama, a ovdje u Srbiji to nije strateški prioritet.
* Kako procjenjujete cjelokupno tržište mlijeka u Srbiji i aktuelnu agrarnu politiku?
– Ne funkcioniše ”trio” država-farmeri-mljekare, a kada toga nema, dolazi do ozbiljnih poremaćaja na tržištu. Nestašica mlijeka nastala je zbog drastičnog smanjenja državnih subvencija, povećanja cijena stočne hrane i smanjenja stočnog fonda za 115.000 grla samo u prošloj godini. Protekle godine farmeri su imali pad profita od čak 60 odsto, a to niko ne može da izdrži.
* Koji su najveći problemi srpske mljekarske industrije?
– Subvencije su u posljednjih pet godina smanjene sa 45 miliona evra na svega pet miliona evra tokom 2010. Pri tome, samo 23 odsto srpskih farmera je u ovoj godini ostvarilo to pravo. Istovremeno rastu troškovi proizvodnje – stočna hrana poskupjela je 50 odsto, broj mliječnih grla smanjen je za 20 odsto, i sve to je uslovilo ozbiljne nestašice.
* Nedostatak dugoročne strategije i nejedinstven stav Vlade glavni je problem u ovoj oblasti?
– Vlada mora da odluči da li hoće da podrži sopstvene farmere ili želi da uvozi mlijeko iz okolnih zemalja, i iz Francuske i Holandije, gdje kao rezultat dugoročnih investicija postoji višak mlijeka. Takođe, ovdje postoji i ogromno sivo tržište, koje obuhvata 40 odsto tržišta, dok je taj udio u Hrvatskoj od 10 do 15 odsto.
* Približava se 2014. godina, kada će srpsko mljekarstvo biti izloženo većoj konkurenciji?
– To znači da neefikasne farme i mljekare neće preživjeti. Zbog smanjenja carina, biće izloženi konkurenciji globalnih igrača. Vrijeme ističe, i mi smo voljni da radimo i da to spremni dočekamo.
Ulaganje u mljekare
* U posljednjih osam godina u industriju mlijeka u Srbiji investirali ste značajnu sumu?
– Investirali smo 80 miliona evra u mljekare i više od 50 miliona evra u svoje farmere-kooperante. Otkupna cijena im je za petinu veća od srpskog prosjeka, a rezultat takve politike je da naši farmeri imaju u prosjeku osam krava, dok je prosjek u Srbiji 1,9 krava, a evropski 40 grla po farmi. Prinos na našim farmama je 6.000 litara mlijeka po grlu godišnje. Prosjek mlječnosti u Srbiji je 2.800 litara po grlu, a evropski 6.500 litara.
Testiranje i država
* Jedna od glavnih preporuka EU za mljekarsku industriju jeste odgovarajući kvalitet mlijeka i plaćanje po tom kriterijumu.
– U Srbiji sada 10 odsto mljekara ima sirovinu evropskog kvaliteta, a mi – 75 odsto. A, kad smo počeli prije pet godina, i mi smo takođe imali samo 10 odsto. U Srbiji se danas dijelom još kuva mlijeko. EU je htjela da obezbijedi sredstva Srbiji za nabavljanje laboratorije za testiranje mlijeka, ali država iz nekog razloga to nije uzela. U posljednje dvije godine, recimo, investirali smo 20 miliona evra u proizvođače, a država samo 12 miliona. U svijetu ima jako malo primjera da je privatni sektor investirao više od države. Novosti