BEOGRAD, Održanje makroekonomske stabilnosti u zemlji, naročito u pogledu kretanja inflacije i deviznog kursa, predstavljaće najveći rizik za poslovanje preduzeća u 2011, ocjenila potpredsjednica Privredne komore Srbije Vidosava Džagić.
“Kad govorim o makroekonomskoj stabilnosti, prije svega mislim na kretanje inflacije i kursa u ovoj godini. Drugi rizik je problem nelikvidnosti, zatim otežan pristup kapitalu i visoke cijene tog kapitala i ambijent poslovanja, koji generalno generiše visoke troškove i pojačava neke od prethodnih rizika”, kazala je Vidosava Džagić novinarima.
Prema njenim riječima, više od 52 odsto privrednika se u anketama izjasnilo da im je među prvima na listi problema i dug period naplate potraživanja, što ugrožava njihov opstanak na tržištu.
Vidosava Džagić je rekla da se radi na programu restrukturiranja velikih dužnika i da bi taj problem trebalo da počne da se rješava početkom ove godine, usvajanjem zakona o finansijskom restrukturiranju.
Prema istraživanju PKS-a, ključan problem privrede Srbije taj da ona gubi na vrijednosti. “To je ono što ne daje osnovu za razvoj. Tu je i problem finansiranja likvidnosti pozajmljivanjem. Cijene tog kapitala su visoke i daleko više od prinosa na kapital. U toj varijanti nemamo investiranje, već generisan pad privredne aktivnosti”, ukazala je ona.
Ona je podsjetila da je svojevremeno kao rješenje za problem dugovanja predložena multilateralna kompenzacija, ali da se od nje odustalo bez ikakvog obrazloženja i bez ozbiljnog razmatranja vlasti. “Multilateralna kompenzacija je mogla, ako se uključe kompletna javna preduzeća i budžetski korisnici, da smanji dio unutrašnjeg duga”, ocjenila je Vidosava Džagić.
Prema njenim riječima, predlagano je da država donese uredbu ili zakon po ugledu na EU, u kojoj već postoji direktiva o zakasnelim plaćanjima, kojim bi se budžetski korisnici obavezali da obaveze prema dobavljačima finansiraju u roku od 60 dana. “Kako se to nije dogodilo, umjesto toga sad imamo slučaj da izvođači finansiraju investitore, a dobavljači kupce i u tome ceh plaćaju mali i proizvodnja”, ocjenila je ona. Tanjug