KRASNOJARSK, Do 2030. godine Rusija će se strateški prebaciti na poljoprivredu, kao osnovnu granu razvoja, i povećati broj velikih banaka koje mogu da budu izvor njenog razvoja.
Do ljeta 2016. godine biće pripremljen dokument “Strategija 2030”, u kome se govori o budućnosti zemlje u narednih petnaest godina.
Autori strategije su poznati ruski ekonomisti, a svoju verziju budućnosti prezentovali su u centru Sibira, u sklopu Krasnojarskog ekonomskog foruma.
Jedan od ciljeva jeste regionalizacija. U Rusiji je prikupljanje poreza centralizovano i koncentrisano u Moskvi, usljed čega je ruska prijestonica postala grad koji se najbrže razvija u zemlji.
Ekonomisti kažu da će u budućnosti sve biti drugačije.
Ekonomija Moskve je zabilježila rast uglavnom zahvaljujući razvoju sfere usluga. Međutim, u uslovima smanjenja bruto nacionalnog dohotka i usljed pada cijena nafte, taj potencijal je već iscrpljen.
Sada je potrebno stimulisati ljude da iz sfere usluga pređu u druge sektore privrede.
Oleg Deripaska, jedan od najbogatijih ljudi Rusije /prema podacima “Forbsa” on posjeduje 6,2 milijarde dolara/, poručuje da “Moskvu treba raseliti”.
“Svaki put kada dođem u Moskvu pitam se šta svi ti ljudi tamo rade /misli se na poslovni sektor/”, navodi Deripaska, vlasnik firme “Rusal”, najvećeg proizvođača aluminija u svijetu, čije su osnovne aktive koncentrisane u Sibiru.
Sljedeća tehnološka revolucija, prema prognozama futurologa, dogodiće se u sferi prehrane.
Preorijentacija na poljoprivredu pomoći će Rusiji da se na vrijeme prebaci sa sirovinske ekonomije na prehrambenu.
Rusija je zemlja sa najvećom teritorijom na svijetu, pa, prema tome, može da postane pravi poligon za razvoj agroindustrijskih tehnologija.
Najupečatljiviju izjavu po tom pitanju dao je potpredsjednik Vlade Rusije Arkadij Dvorkovič: “Rusija već sada zagrijava svijet, pa ga može i nahraniti”!
Glavne institucije razvoja u Rusiji jesu banke koje pripadaju državi. To su najveća ruska banka “Sberbank” i njen rival banka “VTB”, kao i banka “Veb”, koja je osnovana radi finansiranja infrastrukturnih projekata.
Ove tri banke finansirale su Olimpijske igre u Sočiju u februaru 2014. godine. Međutim, zbog zapadnih sankcija, one su sada odsječene od svjetskih tržišta kapitala.
Ekonomisti navode da dvije ili tri banke ne mogu izvući rusku ekonomiju, već je potrebno da ih bude najmanje osam.
Inicijatori njihovog osnivanja trebaju biti vlasnici velikih kompanija, a na čelu takvih banaka mogli bi biti nekadašnji članovi vlade, koji ostanu bez posla usljed smanjenja broja zaposlenih u državnom aparatu – navode ruski portali.