SARAJEVO, Prema službenim podacima dostupnim na internetskim stranicama, u samo pola godine broj uposlenih povećan za 138 ljudi.
”Do koje god brojke dođeš pri istraživanju, biće malo”, kaže sugovornik upućen u popunjavanje radnih mjesta u Elektroprivredi HZ HB. I da, dok smo pripremali materijal za ovaj tekst, prvotno otkrivena brojka od 463 uposlena u razdoblju od otprilike posljednje dvije godine, nakon novih saznanja, samo za nekoliko dana, porasla je do 509. Izvori, koji su nam svi od reda tražili da ne otkrivamo tko su, došli su do novih saznanja pa je stoga i brojka od koje smo mislili započeti priču veća.
Iz Elektroprivrede HZHB, nakon službenog dopisa i desetak telefonskih razgovora, dobili smo samo broj da u tom poduzeću radi ukupno 2058 ljudi uz obrazloženje kako se očekuje godišnji izvještaj.
Dakle, prema službenim podacima dostupnim na internetskim stranicama, u samo pola godine broj uposlenih povećan za 138 ljudi jer se u polugodišnjem izviješću o poslovanju za 2016. godinu, objavljenom sredinom kolovoza, navodi kako je prosječan broj djelatnika ”na bazi stanja krajem svakog mjeseca” iznosio 1920 uposlenih.
Rast broja uposlenih
Godine 2006. godine broj uposlenih iznosio je 1558, a šest godina kasnije 1898 pa je broj uposlenih u ovom poduzeću uglavnom rastao sve do 2013. godine koja je završena s 1834 zaposlenika što je u odnosu na stanje krajem 2012. godine manje za 64 zaposlenika. Od tada do danas, unatoč ranijem moratoriju za zapošljavanje, koji je, doduše, ukinut ovom poduzeću, broj uposlenih raste, a naši sugovornici tvrde kako i ptice na grani znaju, dok odgovorni o tome šute, da je ovo poduzeće mjesto za uhljebljivanje odabranih.
”Primaju se sinovi tajkuna, stranačkih djelatnika i članovi mladeži. Većinom se radi o neposrednom upošljavanju i to na radna mjesta za koja uopće ne postoji potreba. Uredi se popunjavaju a radnika na terenima nedostaje”, kaže nam jedan sugovornik.
Potvrđuju nam to i sami djelatnici poduzeća, koji, naravno, ne žele ni da se spomene ni tko su ni u kojem odjelu rade. Znaju kako se o tome u firmi treba službeno šutjeti, ali su svjesni da se tvrtka pretrpava nepotrebnim kadrovima.
”U posljednje vrijeme koliko se ljudi zaposlilo u Elektroprivredi, doslovno nemaju gdje sjesti. Nema stolica, koliko ima radnika. Nije bitna ni škola, niti da znaš raditi. Samo veza. Primaju se frizerke, bravari i drugi radnici koji nemaju veze niti s jednim sektorom koji je potreban za ovu firmu. Takvi radnici nemaju većinom nikakvih obaveza, te samo sjede tipkaju na mobitelu i čekaju kad će završiti radno vrijeme”, rekla nam je jedna djelatnica.
Teolozi sa strujom
I drugi izvori nam potvrđuju kako se upošljavaju neodgovarajući kadrovi, od povjesničara umjetnosti, pedagoga i profesora pa do teologa.
”Upošljavaju se djeca tajkuna i stranačka mladež. Ima i onih koji su uposleni sa završenom osnovnom školom. Ima i onih od 50 godina koji su došli kako bi namirili razliku uplata pa da im mirovina bude veća, a ne dolaze na posao nikako”, kaže nam sugovornik s početka priče naglašavajući kako nećemo uspjeti doći do stvarnog broja jer se na ove ili one načine pokušavaju prikriti nepotrebna upošljavanja.
Da je to tako, govore i podaci koje nam je dostavila Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanske županije. Prema njima, u protekle dvije godine evidentirano je 95 nezaposlenih inženjera te 810 tehničara elektrotehnike.
Ervin Turbić, iz Udruženje Justicia kaže kako je zapošljavanje u Elektroprivredi, ukoliko se ono vršilo za vrijeme moratorija, posebno, ukoliko se radilo o neposrednom zapošljavanju, bez raspisivanja javne oglasne procedure, posao za istražne organe i organe gonjenja, jer se tu sigurno nalaze elementi protupravnog djelovanja odgovornih osoba.
”Vezano za način zapošljavanja u BiH, zloupotreba diskrecijskog prava, koje je omogućeno pravilnicima, nije samo problem elektroprivrede, nego svih javnih poduzeća, ali i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini. Naime, diskrecijsko pravo rukovoditelja sadržano je u skoro svim pravilnicima o radu, koji daje ovlasti rukovoditelju da, prema osobnom nahođenju, zaposli osobu u poduzeće koje nosi prefiks “javno”. Ovim pravilnicima, predstavnici vlasti, poduzeća i javnih ustanova, pokušavaju legalizirati kaznena djela korupcije, koja su sankcionirana u sva četiri kaznena zakona u BiH, a riječ je o kaznenim djelima: “nezakonito posredovanje”, “zloupotreba službenog položaja”, “nesavjestan rad u službi”, primanje i uzimanje dara i drugih oblika koristi” itd”, kaže Turbić.
Ostatak teksta možete pogledati na linku portala Bljesak.info
*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)