BANJALUKA, Voćari, posebno oni iz regiona Potkozarja, trebalo bi u narednih deset dana da pod hitno tretiraju voće protiv drvenara, štetočine koja je uočena na voćnjacima, a zbog koje su voćari prošle godine pretrpjeli štetu koja se mjeri u milionima maraka i zbog čega je i resorno ministarstvo uložilo velika sredstva za sanaciju štete.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su kazali kako je suština da se bitka protiv ove štetočine dobije u naredne dvije sedmice.
“U mirovanju vegetacije voće treba tretirati osam do deset puta jačom dozom piretroida. Po ulovu prvih jedinki u klopke ili na potencijalno ugroženim parcelama na kojima je prvi tretman propušten treba izvršiti tretman piretroidima ili organofosfatima uz dodatak okvašivača zbog perzistentnosti”, savjetuje Mirko Jokić iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, dodajući kako tretman treba ponavljati svakih pet do deset dana, sve dok traje let drvenara.
Prema njegovim riječima, cilj tretmana je nanijeti na koru film insekticida, jer kada insekt krene da se ubušuje, on gricne ovaj film i ugine, pa je stoga obavezan svakodnevni obilazak parcele i pregled ubušenja drvenara.
A da se izuzetno opasna štetočina, poznatija kao i voćni štipac, pojavila u voćnjacima, potvrdili su nam i u Udruženju voćara RS, koji su poručili kako im je za borbu potrebna pomoć Ministarstva, jer u suprotnom 50 odsto njih zbog nedostatka sredstava neće moći da tretira voćke insekticidima.
“Ovoga smo se i pribojavali zbog slabe zime, ali voćari su u teškoj situaciji, iz koje ne možemo sami izaći i neophodna nam je jednokratna pomoć Ministarstva za kupovinu sredstava za prvi tretman, inače nas čeka katastrofa. Najezda je zaista velika, a narednih dana očekujemo da će biti još veća”, kazao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja, dodajući kako je važno da tretman odrade svi voćari kako bi drvenar bio uništen.
Mile Gluvačević, poljoprivredni inženjer i voćar, pojašnjava kako se ova štetočina pojavljuje u periodu cvjetanja, kada i počinje da pravi štetu.
“Drvenar se ubušuje u drvo, u stablu pravi kanaliće i u zavisnosti od voćne vrste to drvo se veoma brzo osuši. Na primjer, jabuku osuši najsporije, dok šljivu može uništiti i malim kanalima pošto ona ima osobinu da pušta smolu koja dovedi do sušenja”, kazao je on.
Koliku štetu drvenar može da učini, najbolje govori Nikola Vukelić, direktor “Agroipeksa” i najveći proizvođač voća u BiH, koji je prošle godine na svojim voćnjacima pretrpio milionsku štetu.
“Uništeno mi je 50 hektara stabala sa prinosom od 2.500 tona jabuke, s tim da prinos ne mogu očekivati u narednih nekoliko godina”, kazao je Vukelić. Nezavisne novine
