SARAJEVO, Nakon rasta pretprošle i većim dijelom prošle godine, kamate na štednju u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci padaju, a štediše imaju dobre razloge da biraju povoljnije banke, jer su razlike među njima u visini kamatnih stopa često veoma velike.
Prosječna kamata na oročenu štednju za stanovništvo u domaćoj valuti iznosila je u novembru prošle godine 2,79 odsto, dok je u istom periodu 2009. bila 3,6 odsto. Prosječne stope za oročenu štednju u stranoj valutu iznosile su 3,31 odsto u novembru 2010. godine, a godinu ranije 4,26 procenata.
I dok su u pojedinim bankama kamate smanjene na 1,2 do 1,3 odsto na depozite do 10.000 KM oročene do godinu dana, odnosno 13 mjeseci, u drugim bankama te stope su 2,5 procenata, a u pojedinim kreću se čak i do 4,2 odsto.
“Prosječne kamate na depozite pale su za oko jedan odsto u odnosu na isti period prošle godine”, kaže Amir Hadžiomeragić, rukovodilac Odjeljenja za ekonomska istraživanja, statistiku i publikacije u Centralnoj banci BiH.
Naglašava da se u pogledu visine kamata banke ponašaju različito, te da za depozite iste vrste i ročnosti pojedine nude trostruko veću kamatu nego druge, a što je rezultat tržišne utakmice među njima.
“U pitanju su različite poslovne politike banaka. One koje su u ekspanziji i bore se za veći tržišni udio, odnosno kojima je potreban veći kapital, daju veće kamate, za razliku od drugih koje su manje ambiciozne”, objašnjava Hadžiomeragić.
Sa druge strane, ističe, pojedine banke stimulišu štednju na duži rok te daju veće kamate za oročenja veća od 24 mjeseca, a niže za kratkoročni period do 12 mjeseci.
“U svakom slučaju dobro je što se banke različito ponašaju, da postoji konkurencija, jer to štedišama daje mogućnost da biraju, odnosno da dobiju bolje uslove”, konstatuje Hadžiomeragić.
Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, smatra da je pad kamata na depozite logičan nakon njihovog prethodnog rasta u vrijeme recesije.
“Uslovi djelovanja banaka bili su teški, javno mnjenje je uticalo da banke ne mogu nekontrolirano dizati kamate na kredite, a što se moralo odraziti na njihove izvore, pa je logična posljedica toga i pad kamatnih stopa na depozite”, kaže Barš i dodaje da banke koje nemaju izvore novca privlače deponente većim stopama na štednju.
Velike razlike u kamatama s obzirom na ročnost depozita Barš objašnjava strogim propisima agencija za bankarstvo o ročnoj usklađenosti prema kojima banke moraju imati dugoročna sredstva za dugoročne izvore, pa tako značajan broj njih stimuliše štednju na duži rok većim kamatnim stopama.
Ekonomista Fikret Čaušević kaže da je trend pada kamatnih stopa posljedica događanja na tržištu evrozone, gdje su kamatne stope na državne vrijednosne papire smanjene.
“Kamatne stope u bankama prate kamate na kratkoročne vrijednosne papire u zemljama eurozone, te kretanje kamatnih stopa u zemljama vezanim za eurozonu. To je uticalo i na smanjenje kamata u BiH”, objašnjava Čaušević.
Na drugoj strani, dodaje, banke drže u CB BiH ogromne viškove novca iznad obavezne rezerve, jer, kako tvrde, nema profitabilnih i sigurnih projekata.
“Rigidni propisi agencija za bankarstvo, prema kojima kratkoročna sredstva moraju usmjeravati u kratkoročne plasmane, ostavlja malo maneverskog prostora bankama”, ističe Čaušević i dodaje da je to razlog zašto one ne ostvaruju značajnije prinose, a što na kraju utiče i na kamatne stope na depozite. Nezavisne novine