BANJALUKA, BiH bi trebalo da slijedi primjer Srbije i angažuje vlastite građane koji su u inostranstvu stekli diplome i radno iskustvo, slažu se političari i analitičari.
Vlada Srbije nedavno je najavila da će pozvati takve ljude da se vrate u zemlju, a među kojima je i Nišlija Lazar Krstić, stručnjak sa Jejla, kojeg u Srbiji žele da dovedu za novog ministra finansija.
Takođe, u Srbiji žele angažovati i strane eksperte kao konsultante, među kojima se spominje i Domik Štros Kan, bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda.
Jedan od priznatih međunarodnih stručnjaka iz Banjaluke je Borislav Tadić, koji je trenutno međunarodni rukovodilac u Upravi “Deutsche Telekoma”, jednog od najvećih svjetskih telekomunikacijskih operatera.
U prethodnim godinama radio je na visokim pozicijama u više od osam industrijskih sektora u 22 zemlje, od Evrope do Bliskog istoka i Afrike. Rekao je da bi se i on, uz odgovarajuću valorizaciju rada, vratio i pomogao svojim znanjem i iskustvom.
“Inicijativa davanja šanse iskusnim, dokazanim i motivisanim ekspertima iz inostranstva je izvrsna i generalno je primjenjiva u našem regionu. Naravno, ako će predlagač osigurati sredstva i podršku, te mogućnost provođenja ideja i predloženih mjera pozvanog kandidata u sistemu vlasti. U suprotnom, inicijativa neće polučiti željene rezultate i služiće samo ličnoj promociji”, smatra ovaj mladi stručnjak.
U Banjaluci je trenutno i mladi Španac Alvaro Garcia Hortelano, koji se nalazi na praksi u “M:telu” putem Međunarodne organizacije za razmjenu studenata IAESTE. Garcia Hortelano je trenutno na petoj godini studija telekomunikacijskog inženjeringa na Tehničkom univerzitetu u Madridu.
Upitan da li bi prihvatio posao u BiH ako bi mu ga neko uz adekvatne uslove ponudio, on kaže da bi prihvatio.
“Mnogo ljudi u mojoj zemlji razmišlja da ide u inostranstvo. Radije bih radio u mom gradu, ali nije mi problem da radim vani”, istakao je on. Rekao je da zapošljavanje stranih eksperata ima i prednosti i mane.
“Oni mogu unijeti novu svježinu i neka nova iskustva, ali treba imati na umu da stranci profesionalci možda neće uvijek dovoljno pažnje posvetiti situaciji u vašoj zemlji”, smatra on.
Političari koji su kontaktirani su za pozivanje domaćih stručnjaka da se vrate, ali neki su oprezni u vezi s tim da li treba dovoditi strance.
Dušanka Majkić, član Izvršnog odbora SNSD-a, smatra da su prednosti angažovanja domaćih stručnjaka koji su zanat ispekli u inostranstvu velike.
“O tome treba ozbiljno razmisliti i vidjeti u kojim ministarstvima i institucijama bi takvi stručnjaci mogli biti angažovani.
Ja vjerujem da će se svi u našoj regiji ugledati na Srbiju”, navela je ona. Ona je, ipak, opreznija u vezi s tim da li treba dovesti strance, jer je mišljenja da oni nemaju političku odgovornost i ne razumiju najbolje domaće prilike, posebno u zemlji poput BiH.
Slobodan Popović, potpredsjednik SDP-a BiH, prihvatio bi i jedno i drugo.
“Nije sramota priznati kad znaš da u svojoj stranci nemaš nekog ko ti može riješiti važan problem i za to angažuješ stranog stručnjaka. Sramota je kad znaš da nemaš ljude, a pustiš nekog ne da ti ne riješi problem, nego ti napravi novi”, rekao je Popović.
On je razočaran što domaće vlasti nisu još ranije pozvale domaće stručnjake da se vrate.
“Kod nas je sistem vrijednosti totalno degradiran i mjeri se po tome koliko je ko spreman da zaboravi da ima glavu da njome razmišlja. Ovdje nije vrijednost biti pametan i obrazovan, nego sve suprotno od toga. Na cijeni su budale”, istakao je Popović.
I u nevladinom sektoru nisu protiv angažovanja stranih stručnjaka, ali pod jasnim uslovima. Ivica Ćavar iz Centara civilnih inicijativa BiH ističe da je čudno da BiH još nije smogla snage da angažuje domaće stručnjake iz inostranstva.
Istakao je da BiH ima dovoljno i domaćih stručnjaka, ali da nije problem da budu angažovani i strani.
“Ono što je cilj je da se točno zna što je cilj takvog angažiranja i koji su efekti koji se očekuju. Bitno je da proces bude transparentan i da se prati da li je postignut očekivani cilj”, istakao je Ćavar. Nezavisne novine