SARAJEVO, BANJALUKA – Iako zbog potpisanih međunarodnih sporazuma Bosna i Hercegovina nema puno mehanizama na raspolaganju kada je zaštita domaće proizvodnje u pitanju, ipak je moguće dosta toga uraditi, samo je pitanje volje, želje i discipline na terenu da ono što se dogovori bude i sprovedeno.
Privrednici naglašavaju da sam CEFTA kaže da se u slučaju ugroženosti domaće proizvodnje mogu uvesti kontramjere, ali da postoji razmimoilaženje po pitanju koje su to konkretno mjere.
Kako naglašavaju, najbolji, a možda i jedini način je da se nadležnim inspekcijama da nalog da ozbiljnije kontrolišu ono što se uvozi i da se vancarinskim barijerama i preko prelevmana poskupi roba konkurenata iz zemalja regiona, na koju strani proizvođači imaju daleko veće podsticaje od domaćih privrednika.
O zaštiti domaće proizvodnje, prema nezvaničnim informacijama, trebalo bi da bude riječi na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH, kao i Savjeta ministara BiH, koja će biti održana u ponedjeljak.
“Suština je da se donese odluka da se na vancarinske barijere odmah uvede kontramjera, a ne da se čeka da se riješi problem”, rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Primjera radi, tokom prošle godine, kada je trgovina sa Srbijom u pitanju, BiH se u četiri navrata suočila sa vancarinskim barijerama i to kada je u pitanju izvoz piva, mlijeka, malina i pilećeg mesa. Konkretno kada je riječ o pivu, Srbiji je bilo sporno što na deklaraciji na pivu nisu ispisani svi kupci, dok je kod malina bilo sporno to što BiH malinu ne pregleda na pojedine metale, što je tačno i što je Srbija znala, jer su se ti pregledi radili upravo u njenim laboratorijama.
“Sve te barijere traju po tri mjeseca dok se problem ne riješi ili dok se ne postigne dogovor. Sa Srbijom je potpisan sporazum da se odmah ne uvodi barijera, već da se da rok od mjesec dana da se otklone neki nedostaci i vidjećemo kako će to funkcionisati. Suština je u tome da odmah i mi uvedemo vancarinsku barijeru”, rekao je Vasić, dodajući da ne treba biti bojažljiv i plašiti se reakcije Evrope.
S druge strane, Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u intervjuu za agenciju Srna kaže da se moraju koristiti zakonski mehanizmi zaštite domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije izvana.
“Treba odlučnije koristiti raspoložive zakonske mehanizme uprkos postojanju snažnih uvozničkih i drugih lobija”, rekao je Pašalić, koji je dodao da je već obavio razgovor sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te da je dogovoreno da se zajednički radi na zaštiti domaće proizvodnje.
“Ako se budu uvodila određena ograničenja uvoza neke strane robe, moramo biti sigurni da u određenom periodu na našem tržištu imamo dovoljno odgovarajuće domaće robe da podmirimo potrebe prerađivača koji je koriste kao sirovinu”, rekao je Pašalić, ističući da su se mehanizmi zaštite domaće proizvodnje u proteklom periodu koristili stidljivo, zbog čega na tom planu treba postupati odlučnije.
I sam Košarac rekao je da treba razgovarati sa partnerima iz zemalja okruženja i implementirati međunarodne obaveze koje je BiH potpisala, ali istovremeno sačuvati i domaće proizvođače.
“Bitno je entitetima omogućiti da naši proizvođači izvoze robu, naravno suprotstaviti se uvozničkim lobijima koji su prisutni u BiH i pokušati u okviru zadatih standarda SSP-a i CEFTA i naših potreba naći balans i obezbijediti da se naši proizvodi uvoze u zemlje okruženja i EU”, rekao je Košarac.
U suštini, kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje svi se manje-više slažu da je lobi, ako ne najveći, onda među najvećim preprekama za bolju i kvalitetniju zaštitu.
“Lobiji su najveći problem. Većina trgovaca su uvoznici stranih brendova. Potpišu ugovore da će prodati određenu količinu stranih proizvoda i onda to forsiraju i ugrožavaju domaću proizvodnju. Kada dođe da se nešto zaštiti, onda oni intervenišu kod vlasti”, rekao je Vasić. Nezavisne novine