NJUJORK, Nakon duljeg period slabljenja, američka je valuta prošle sedmice znatno ojačala u odnosu na evropsku jer je nestabilnost na svjetskim berzama navela ulagače da utočište potraže u sigurnijim investicijama nego što su to akcije.
Cijena evra potonula je prošle sedmice na svjetskim valutnim tržištima 1,9 odsto, na 1,4718 dolara, dok se još sedam dana prije kretala na najvišim nivoima u 14 mjeseci – iznad 1,50 dolara. Ali, prema japanskoj je valuti dolar prošle sedmice oslabio za 2,15 odsto, pa je njegov kurs zaronio na 90,07 jena. Prema japanskoj je valuti oslabio i evro, i to za otprilike 4 odsto, pa mu je cijena pala na 132,60 jena. Nestabilnost na tržištima kapitala osnovni je razlog jačanja američke i japanske valute, koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena.
Doduše, prošle sedmice je objavljeno da je američka privreda, s većim nego što se očekivalo rastom od 3,5 odsto, u trećem tromjesečju izašla iz recesije. Rast najveće svjetske privrede ponajviše je posljedica stimulativnih mjera američke vlade, pa je vrlo upitno je li održiv kada tih poticaja više ne bude. Zbog toga su cijene akcija na svjetskim berzama prošle sedmice oštro pale, a ulagači su utočište potražili u sigurnijim investicijama. Pritom nisu pale samo akcije, nego i kurs valuta više nivoa rizika i viših prinosa, poput evra.
“Raspoloženje na tržištima ove se sedmice definitivno pogoršalo i malo je naznaka eventualnih promjena. To je dobro za dolar, ali loše za rizičnu imovinu. Evro će najvjerojatnije zasad nastaviti slabjeti jer su tržišta akcija u silaznoj putanji i ponovno su nestabilna, što prigušuje sklonost riziku na valutnim tržištima”, ocjenjuje Yuichiro Harada, trgovac u banci Mizuho Corporate.
Na kupovinu dolara ulagače su navele i špekulacije da bi američka centralna banka Fed iduće sedmice mogla jasnije signalizirati kad će početi podizati rekordno niske kamatne stope u SAD-u. “Smatramo da je aktualni rast vrijednosti dolara široko postavljen i snažan, te da još nije u potpunosti iscrpljen prostor za taj trend”, ocjenjuje analitičar Societe Generalea Patrick Bennett.
U petak je u fokusu ulagača bila i švicarska valuta, nakon što su se na tržištu proširile glasine o intervenciji Centralne banke Švajcarske (SNB) kako bi oslabila svoju valutu, nakon što je kurs franka dostigao nivoe na kojima je ove godine SNB već intervenisala. Premda ni SNB, ni Banka za međunarodna poravnanja (BIS), koja je znala intervenirati na zahtjev švajcarske centralne banke, nisu željele komentaristai te špekulacije, franak je naglo oslabio.
Tako je kurs evra u petak, samo u nekoliko sati, skočio sa 1,5080 na 1,5180 franaka, dok je cijena dolara istovremeno porasla s 1,0175 na 1,0242 franka. Hina