NJUJORK, Dolar je prošle sedmice ojačao na svjetskim valutnim tržištima, zahvaljujući poreskim olakšicama u SAD-u, što bi trebalo potaknuti rast tamošnje privrede, dok je evro ponovno pod pritiskom dužničke krize u evrozoni.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice 1,09 odsto, na 80,04 boda. Pritom je američka valuta prema evropskoj ojačala 1,38 odsto, pa je kurs evra pao na 1,3225 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena dolara porasla je 1,67 odsto, na 83,93 jena. Evro je, prema japanskoj valuti ojačao 0,29 odsto, pa mu je kurs dostigao 111,03 jena. Poticaj dolaru pružio je prošle sedmice dogovor predsjednika SAD-a Baracka Obame i republikanaca o produljenju poreskih olakšica.
Analitičari kažu da je produljenje poreskih olakšica poticajno za američku privredu a time i za dolar, ističući da su pojačane prodaje obveznica prošle sedmice uglavnom rezultat bojazni da će se tim poticajima potaknuti inflacija i pogoršati fiskalno zdravlje zemlje. Trgovce je na veće kupovine dolara potaknuo skok prinosa po 10-godišnjim američkim obveznicama na 3,33 odsto, najviši nivo od kraja juna. Viši prinosi po obveznicama SAD-a ocjenjuju se poticajnima za dolar u kratkoročnoj perspektivi, i pored nepovoljnih uticaja poreskih planova američke vlade na budžet.
“Skok u prinosima potaknuo je ulagače koji su se prije rješavali dolara da ih sada ponovno kupuju”, kazao je Peter Frank, valutni strateg u Societe Generaleu. Što se pak evra tiče, trgovci kažu da će ga ulagači vjerojatno i dalje prodavati svaki put kada ojača, s obzirom na rastuće zabrinutosti kada je u pitanju sposobnost EU-a da spriječi širenje dužničkih problema u druge zemlje.
Negativna vijest za jedinstvenu evropsku valutu bila je odluka agencije Fitch o snižavanju kreditnog rejtinga Irskoj za tri stupnja, na ‘BBB+’. Agencija svoju odluku tumači zabrinutošću zbog dodatnih troškova restrukturisanja tamošnje posrnule privrede i bankarskog sektora. Uz to, agencija Moody's objavila je da bi mogla sniziti rejtinge nekim portugalskim bankama.
U fokusu ulagača bila je prošle sedmice i Kina, s obzirom da se očekivalo povećanje ključnih kamata. Ali, u petak je centralna kineska banka odlučila povećati stopu obavezne rezerve za tamošnje banke za daljnjih pola postotna boda, a kamate zasad zadržati nepromijenjene.
“Posljednjih sedmica ulagači su govorili o mogućem povećanju kamata u Kini. Centralna banka odlučila je povisiti samo stopu obavezne rezerve, pa su ulagači odahnuli i manje zazirali od rizika”, kaže Niels Christensen, valutni strateg u kompaniji Norde. Hina