SARAJEVO, Sektor mljekarstva u 2019. godini zabilježio je rekordnu vrijednost izvoza od 106,6 miliona KM, što je za 17,9 miliona KM ili 20 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Tokom prezentacije u Spoljnotrgovinskoj komori BiH u Sarajevu, koja je održana u petak, istaknuto je da je istovremeno uvoz porastao za 25,6 miliona KM, odnosno 17 posto, te je pokrivenost uvoza izvozom 59 posto.
Prema analizama VTK BiH i “Sweden/USAID farma II” projekta, količinski posmatrano BiH ima suficit u razmjeni od gotovo 6.855 tona, ali je vrjednosno ipak u značajnom deficitu od 73 miliona KM.
“Razlog tome leži u nepovoljnoj strukturi razmjene, jer najviše izvozimo mlijeko i pavlaku (59% izvoza, odnosno 63 miliona KM), dok uvozimo prvenstveno sir (45% uvoza, tj. 82 miliona KM). Zabilježen je pozitivan trend u strukturi izvoza, gdje je poraslo učešće jogurta, a smanjilo se učešće dugotrajnog (UHT) mlijeka”, izjavio je Feđa Begović, zamjenik šefa projekta “Sweden/USAID farma II”.
Ključna izvozna tržišta su Srbija sa 36% i Crna Gora 33%, pokazala je analiza. Ono na šta je upozoreno je da je u potpunosti obustavljen izvoz mliječnih proizvoda iz BiH na Kosovo, a bh. mljekari su zbog toga izgubili 10 miliona KM, dok tržište Evropske unije, primarno Hrvatska, učestvuje u ukupnom izvozu sa 13%.
“Zahvaljujući rastu od 118 posto, tržište Srbije sada je prvo po vrijednosti ostvarenog izvoza, koji je iznosio 38 miliona KM. Prate ga tržište Crne Gore sa 35 miliona KM, te tržišta Sjeverne Makedonije sa 17 i Hrvatske sa 13 miliona KM”, ističe Begović.
Tijana Muhamedagić, sekretar Asocijacije za prehrambenu industriju u BiH, ističe da se mlijeko i mliječni proizvodi najviše uvoze iz Njemačke, a pojedinačno najviše se uvozi sir.
Analiza kaže da je BiH uvezla 12.379 tona sira i da dnevno pojedemo 34 tone (223.673 KM) uvoznog sira. Begović ističe da uvoz sira brine, te da uvozimo 11 puta više sira nego što izvozimo, dok uvoz nastavlja da raste (sedam posto, +5,2 miliona KM).
“Uvoz sira kontinuirano raste i u 2019. godini je iznosio 82 miliona KM, dok je BiH izvezla sira u vrijednosti od sedam miliona KM. Sve ovo se dešava uprkos činjenici da su vrhunski sirevi iz BiH osvojili brojne nagrade za kvalitet i stigli do 14 tržišta širom svijeta, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, Švedsku, Austriju, Švicarsku, te zemlje Bliskog istoka i zemlje regiona”, objašnjava Begović.
Prema urađenim analizama, izvoz fermentiranih proizvoda nastavlja da bilježi najveći rast u sektoru mljekarstva (+12 miliona KM). U zadnjih pet godina uvoz jogurta, kefira i surutke pao je za pet miliona KM, dok je izvoz porastao za 23 miliona KM.
Uporedo se i struktura izvoza kontinuirano popravlja, odnosno raste izvoz proizvoda sa dodanom vrijednošću kao što je jogurt. U zadnjih pet godina izvoz jogurta je utrostručen (sa 11 na 34 miliona KM).
Vlado Sandić iz “Mlijekoprodukta” kaže da je ova kompanija učestvovala u izvozu u procentu od 40 posto. U 2019. su zabilježili rast na svim izvoznim tržištima, a i struktura izvoza je bila povoljna, budući da su dosta više izvozili proizvode sa većom vrijednošću.
“Kosovo je tržište na koje nismo izvozili i nadamo se da će se ukidanjem taksa to promijeniti. Crna Gora je tržište gdje ostvarujemo najveći izvoz, a značajan je procenat izvoza i u EU, posebno u Hrvatskoj”, kazao je Sandić. Mirsada Lingo Demirović/Nezavisne