BEOGRAD, Srbija će konačno prodavati proizvode visoke vrijednosti. Investicija “Fijata” od čak 944 miliona evra, rekao je Mlađan Dinkić, potpredsjednik Vlade.Torinski “Fijat” je, kao što je ljetos i najavljivano, usvojio konačni biznis plan za kragujevačku fabriku automobila. Tako će se u Srbiji, definitivno, proizvoditi potpuno novi model napredne B klase, koji će svoje kupce naći uglavnom na tržištu Evropske unije, ali i Amerike, gdje je “Fijat” prošle godine preuzeo “Krajsler”. Model će se raditi u dvije varijatne, sa pet i sedam sjedišta.
– Probna serija, prema dokumentu koji nam je zvanično predstavljen, izlazi krajem 2011. godine, a odmah nakon promocije novog modela na Sajmu automobila u Ženevi 2012. godine krenuće se i u masovnu proizvodnju – otkriva detalje biznis plana “Fijata” za Srbiju Mlađan Dinkić, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja.
* Koliko će iznositi ulaganje “Fijata” u Kragujevcu?
– Italijani planiraju da investicija za “Fijat Srbija” već u naredne dvije godine dostigne 888 miliona evra. Do sada je u pripremu proizvodnje “Fijat” investirao oko 100 miliona, naredne godine u kragujevačku fabriku biće uloženo čak 573 miliona evra, a 2012. godine ostatak od preko 200 miliona evra. Inače, ukupna investicija “Fijata” biće veća za oko 100 miliona evra od prvobitnog plana, odnosno iznosiće 944 miliona evra, jer će novi model iz Kragujevca biti moderniji, veći i znatno vredniji. Suštinski, ovo znači da će “Fijat” u narednoj godini direktno investirati u Kragujevcu skoro 600 miliona evra.
* To su direktne investicije u novu opremu…
– Da, a zajednički ćemo ulagati i u kompletnu rekonstrukciju i modernizaciju fabrike, kako bi naši radnici imali svjetske uslove za rad, kao i u izgradnju novih energetskih postrojenja. Za to će biti izdvojeno još oko 100 miliona evra.
* Koliko će automobila izlaziti iz kragujevačke fabrike kada počne serijska proizvodnja novog modela?
– Kapacitet kragujevačke fabrike biće 200.000 automobila godišnje, ali uz mogućnost da se poveća i na 300.000 vozila ako to tržište bude tražilo. Italijani, prema usvojenom biznis planu, računaju da će već prve godine proizvodnje, odnosno 2012, od izvoza automobila iz Kragujevca biti ostvaren prihod od oko 500 miliona evra, dok će se u 2013. godini on povećati na čak 1,3 milijarde evra. To je, da podsjetim, petina prošlogodišnjeg ukupnog izvoza Srbije.
* U čemu je još značaj ove investicije?
– Srbija će konačno početi da svijetu prodaje gotove proizvode visoke vrijednosti, a ne samo jeftine sirovine i poluproizvode. Samo kragujevačka fabrika doprinosiće ukupnom srpskom izvozu sa preko milijardu evra godišnje, što je fantastično. To više nije teorija, to će biti realizacija novog modela privrednog rasta Srbije u praksi!
* Danas u “Fijatu Srbija” radi hiljadu radnika. Postizanje punog obima proizvodnje podrazumijeva i nova zapošljavanja?
– Plan je da se, uz postojećih hiljadu radnika, u narednoj godini dodatno uposli još 400 ljudi, a početkom 2012. godine preko 1.000 novih radnika, pa će u “Fijatu Srbija” u momentu otpočinjanja masovne proizvodnje raditi 2.433 radnika. Šansu će svakako dobiti i puno mladih koji do sada nikada nisu radili u “Zastavi”, uključujući i pripravnike. Ali, ne treba zaboraviti da Italijani planiraju i otvaranje industrijskog parka za dobavljače, koji će biti lociran u blizini fabrike, na Koroman polju. Tu će biti smješteni njihovi ključni dobavljači, poput “Mareti Manjelija”, dok će ostali biti locirani u drugim opštinama u Srbiji.
* To znači da će direktnu korist od ove investicije imati i ostali dijelovi Srbije?
– Da, mi se trudimo da neke od dobavljača koji ne moraju da budu blizu fabrike automobila usmjerimo ka drugim lokacijama u Srbiji, jer će mnogi od njih proizvoditi ne samo za “Fijat” već i za druge poznate svjetske proizvođače automobila. “Fijat” je, inače, raspisao konkurs za potencijalne dobavljače iz cijelog svijeta, a sa kojima bi radili u Kragujevcu. Taj konkurs traje do kraja ove godine. Ne treba zaboraviti da će gotovo svi dijelovi za novi model vozila, osim motora, biti domaće proizvodnje. To će omogućiti zapošljavanje velikog broja novih radnika, ne samo u Kragujevcu.
* Poslije dvije godine od započetih pregovora, da li je posao sa “Fijatom” zaista onakav kakav je obećavan?
– Činjenica je da je zbog svjetske ekonomske krize čitav projekat malo kasnio, ali je sada potpuno jasno da će “Fijat” u Kragujevcu na kraju uraditi i mnogo više nego što je u startu bilo planirano. Veoma sam zadovoljan, Italijani će investirati više nego što su planirali, a Srbija će biti ponosna što se u njoj proizvode najmoderniji novi tipovi automobila, koji će biti skuplji nego što je ranije razmišljano, što će donijeti i veće prihode od izvoza. Konačno će i Srbija dočekati da proizvodi novi automobil za čitav svijet.
* Izvoz do 200.000 automobila godišnje podrazumijeva i da Srbija ima ozbiljnu saobraćajnu infrastrukturu. Da li će putevi i željeznica biti spremni za ovaj posao do 2012. godine?
– Do tada će sigurno biti kompletiran autoput od Kragujevca do Batočine. On je, već sada, dobrim dijelom urađen, a očekujemo da se ostatak završi do kraja naredne godine. U međuvremenu, moraće da se investira u modernizaciju željezničke infrastrukture, s obzirom na to da će put Evrope ići veliki broj kompozicija. Radiće se i nova obilaznica oko Kragujevca. Naravno, tu su i investicije u nove trafo-stanice, u nova postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, koje su već započete…
* Da li će ova investicija uspjeti da donese Srbiji povratak na više stope privrednog rasta?
– Sigurno je da će “Fijatova” investicija, ali i sve druge koje se intenzivno pokreću u Srbiji u posljednje vrijeme, značajno podići učešće izvoza u ukupnom bruto društvenom proizvodu. Očekujem da će nove investicije u industriji i planirana ulaganja u građevinarstvu, za koje je Vlada Srbije već izdvojila 15 milijardi dinara, uz odmrzavanje plata i penzija i povećanje domaće tražnje, Srbiji u narednoj godini donijeti rast bruto domaćeg proizvoda od makar četiri odsto.
* Zagovarali ste hitno odmrzavanje plata i penzija. Prema posljednjem dogovoru, to će se desiti u januaru naredne godine. Procjenjujete li da bi to moglo podići privrednu aktivnost?
– Siguran sam da će to ubrzati privredni oporavak, iako sam svjestan da je situacija još dosta teška. Pored toga, smatram neophodnim da se poveća minimalna cijena rada po radnom času na oko 100 dinara i o tome sam već razgovarao sa sindikatima. Cilj ove inicijative je da se poboljša materijalni položaj i onih koji rade u privatnom sektoru, kako bi i oni osjetili koristi od činjenice da se nazire kraj krize.
POMOĆ PENZIONERIMA IMA PRIORITET
* Iz Nemanjine stižu oprečne informacije koje će grupe penzionera dobiti jednokratnu pomoć…
– Lično se sve vrijeme zalažem da svi penzioneri koji imaju primanja ispod 30.000 dinara treba da dobiju jednokratnu pomoć od po 5.000 dinara. Podsjetiću vas da sam o tome još prije nekoliko nedelja prvi razgovarao sa MMF, ali mi je drago da se u Vladi sada stvara konsenzus da je upravo to najbolje rješenje. Bilo bi zaista nepravedno da oni koji su odradili pun radni staž, zbog čega im je penzija nešto veća od prosječne, ne dobiju ovu pomoć. Ubjeđen sam da će se tih 5.000 dinara koje isplatimo penzionerima direktno vratiti u domaću privredu, jer će mnogi od njih kupiti zimnicu, platiti zaostale račune…
* Kada će to biti?
– Ne treba čekati, isplatu je potrebno početi već prvih dana oktobra. Za ovo je potrebno odvojiti iz budžeta blizu 7 milijardi dinara, ali bi zato pomoć dobilo čak 1,4 miliona penzionera. Pored toga, mora se odmah isplatiti i novac za programe zaštite socijalno ugroženih kategorija stanovništva. To moraju biti naši apsolutni prioriteti.
* U budžetu ima novca za to?
– MMF tvrdi da je za preraspodjelu u ovom trenutku dostupno oko šest milijardi dinara. Međutim, prema mojim računicama, u budžetu ima sasvim dovoljno sredstava i za penzionere, programe socijalne zaštite, ali i za neophodne dodatne podsticaje privredi i premije za mlijeko. Sve to je moguće isplatiti do kraja godine a da se ne pređe nivo budžetskog deficita koji je dogovoren sa MMF.
NOVAC OD ”TELEKOMA” U INFRASTRUKTURU
* Iz Vlade se može čuti da je pala odluka da se proda većinski državni dio u “Telekomu”, ali da će se taj novac iskoristiti isključivo za investicije…
– Insistiraću, kao ministar zadužen za ekonomiju i regionalni razvoj, da se sredstva koja eventualno budu dobijena od privatizacije “Telekoma” budu investirana isključivo u izgradnju infrastrukture, prije svega u puteve i željeznicu, kao i u investicije u proizvodne kapacitete u manje razvijenim područjima. Ove godine smo to uradili za ŠIK “Kopaonik” u Kuršumliji, ali u sličnoj situaciji su i mnogobrojne druge opštine, u kojima je puno ljudi bez posla i koje imaju problema sa nedostatkom ozbiljnih investitora. Izuzetno je važno da se država angažuje kako bi ulagači došli u sve opštine u Srbiji i omogućile novo zapošljavanje. Novosti