NOVI SAD, Upravnik odjeljenja za strna žita pri Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Srbislav Denčić izjavio je danas da je u Srbiji ove godine posijano oko 490.000 hektara pod pšenicom, od čega u Vojvodini 261.000 hektara, što bi trebalo da bude dovoljno za domaće potrebe.
“Ako budemo imali prosječan prinos u posljednjih deset godina od 3,5 tona po hektaru, biće obezbijeđeno dovoljno pšenice za Srbiju, jer će biti požnjeveno oko 1,8 miliona tona te žitarice”, rekao je Denčić agenciji Beta.
Dodao je da bi u tom slučaju ostalo pšenice i za izvoz, jer svake godine od lanjske sjetve preostane oko 150.000 tona pšenice.
“Samo u slučaju da nam se ponovi 2003. godina, kada je prosječan prinos bio 2,2 tone po hektaru, to bi iz osnova promijenilo stvari. Ali ne treba da bude bojazni da će se tako nešto desiti, jer je prethodni put tako slab prinos zabilježen prije skoro sto godina”, rekao je Denčić.
Govoreći o ovogodišnjoj sjetvi, stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtarstvo je precizirao da je ona bila jako loša, jer je zemljište apsolutno suvo zbog nedostatka padavina.
“Pšenica se sada nalazi u fazi tri lista na površinama od oko 200.000 hektara, gdje je sjetva završena na vrijeme. Oko 60 odsto pšenice je posijano van roka i neke biljke još nisu nikle. Ako bi bilo padavina, to ne bi trebalo da bude problem, ali veliku opasnost mogu predstavljati i izuzetno niske temperature”, rekao je Denčić.
Ekstremnih gubitaka, kako je istakao, ne bi trebalo da bude, jer meteorolozi ne najavljuju niske temperature za ovo doba godine, a na pravilan razvoj biljaka do marta naredne godine najviše će uticati vlaga i primjena vještačkog đubriva, posebno fosfora. Beta
