BANJALUKA, Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović najavila je da će Narodnoj skupštini danas biti upućeni materijali za formiranje Fonda solidarnosti, koji će biti osnovan na period od sedam godina, a možda i duže.
Cvijanovićeva je rekla da će uz fond biti sačinjen i registar štete, a da će sredstva stizati na osnovu vlastitih prihoda, međunarodnih kreditnih institucija i donatora.
“Moramo da razumijemo da smo pretrpjeli veliku katastrofu i da je 58 odsto našeg stanovništva i 40 odsto teritorije pogođeno. Opterećenje neće ići na teret poslodavca nego svakog čovjeka koji prima platu i pored toga biće definisani i ostali izvori iz kojih će novac dolaziti u taj fond”, rekla je Cvijanovićeva za današnje “Nezavisne novine”.
Ona je dodala da će brojke o šteti biti zastrašujuće, ali da same cifre ili procenti u potpunosti ne mogu pokazati razmjere katastrofe.
“Suština je da se koncentrišu sredstva iz različitih izvora, odakle će se moći, zavisno od potreba, raditi na obnovi u svim oblastima. Pomoć stanovništvu, koja će iznositi 5.000 KM, mjere za privredu koje će značiti rasterećenje u određenom vremenskom periodu ili oslobađanje od određenih obaveza, kao i kreiranje određenih povoljnih linija kredita IRB-a”, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je precizirala da se dio sredstava odnosi na infrastrukturu, saobraćajnu, komunalnu, objekte javnih službi, poljoprivredu i energetske objekte i da će u okviru Fonda biti pet ili šest sekcija koje će diktirati različite izvore iz kojih će se obezbijediti sredstva.
“Biće nekoliko različitih izvora, povoljni kreditni aranžmani, donacije, doprinos solidarnosti koji neće uticati na privredu. Postoji mogućnost da se donatori opredjeljuju direktno na određeni projekat u nekoj opštini i to će sve biti omogućeno da se radi direktno”, rekla je premijer Srpske.
Govoreći o organizaciji Fonda solidarnosti, Cvijanovićeva je navela da je ideja da u upravljačkoj strukturi postoje i međunarodni donatori, odnosno predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, što će učiniti da sve što dolazi u fond i što se iz fonda daje bude veoma transparentno.
“U Fondu će biti ljudi sa lokalnog i republičkog nivoa vlasti, kao i stranci i Fond će podlijegati kontroli revizije. Naša je namjera da sve aktivnosti Fonda podliježu kontroli skupštinskog odbora na čijem čelu treba da bude neko iz opozicije da vrši nadzor nad radom”, istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Vlada je ozbiljno pristupila tom poslu i nisu potrebne “kvazi kvalifikacije od kvazi političara”, a ko god bude imao prijedlog i dobru mjeru za fond biće dobrodošao.
“Ovo je situacija gdje sve glave moraju da budu zajedno da se dođe do određenih rješenja. Svako svoj dio pameti mora da uloži u ovu priču. Stavljeni smo u situaciju gdje svi moramo da djelujemo zajedno jer smo se zatekli u situaciji da umjesto da nadograđujemo sistem moramo da krenemo od početka”, navela je predsjednik Vlade Srpske.
Na pitanje na koji rok će biti osnovan Fond solidarnosti i kako to da doprinosi solidarnosti od tri odsto neće uticati na privredu, Cvijanovićeva je rekla da je predviđeno da postoji do 2021. godine, ali da je procjena da će biti potreban i deset godina.
“Kada je riječ o solidarnom doprinosu, trudićemo se da opterećenje ove vrste traje što je kraće moguće. U prvoj fazi to će biti značajan izvor za prikupljanje sredstava zato što u toj prvoj fazi nemate rješene aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama i služiće isključivo za pomoć građanima i domaćinstvima koji su pogođeni katastrofom”, objasnila je Cvijanovićeva.
Ona je precizirala da će rokovi otplate međunarodnih aranžmana iznositi 25 do 30 godina sa vrlo niskom kamatnom stopom i grejs periodom koji bi mogao iznositi koliko i trajanje Fonda.
“Dio sredstava biće upućivan na taj način, ali ima i onih koji će se realizovati direktno sa vladama entiteta kao što je i do sada bio slučaj. Jako je važno da uporedimo štetu koja se desila u Srpskoj sa onom u FBiH i da se adekvatno tim procjenama distribuiše pomoć”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da se, kada je riječ o visini štete, rade preliminarne procjene i da će to biti brojevi ili procenti vezani za individualne objekte, infrastrukturu, poljoprivredu i privredu i da brojevi sigurno neće pokazati razmjere katastrofe.
“Barata se ugrubo da je to 1,3 milijarde KM, a znamo da će na to biti dodato još 30 odsto. Sva šteta neće moći biti klasifikovana, a moramo da budemo svjesni da ono što se desilo u Doboju ili Šamcu nipošto neće ostaviti bez posljedica nekoga ko živi u drugom gradu u kojem je tog dana samo padala kiša. Ovo je kolektivna šteta u Republici Srpskoj, što znači da će svako morati dati svoj doprinos u njenom saniranju, ma kako se neko bunio”, upozorila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, ne postoje okvirne procjene koliko će biti novca u Fondu solidarnosti, ali će najveći dio činiti međunarodni povoljni krediti, kao i određene donacije.
Komentarišući najave Međunarodne donatorske konferencije u vezi sa poplavama u BiH, premijer Srpske je rekla da će se takve konferencije sigurno dešavati na nivou BiH, ali i pojedinačno, zbog čega je potrebno sačekati okvirni dokument o procjeni štete 18. juna, jer se bez konkretnih pokazatelja neće moći mobilisati međunarodna pažnja u donatorskom smislu.
“Apsolutno smatram da na takvoj konferenciji na nivou BiH, treba da učestvuju predstavnici entitetskih vlasti, jer smo mi ti koji znamo kakava je šteta i koji se direktno nosimo sa posljedicama”, navela je Cvijanovićeva i najavila da će Vlada u narednom periodu putem predstavništava Republike Srpske u inostranstvu organizovati ciklus donatorskih događaja.
Premijer Srpske je rekla da nema procjena koliko će javni prihodi biti manji, ali da je logično da će doći do kašnjenja u isplati plata i penzija.
“Kada je riječ o isplati ove plate, nismo osjetili takvu situaciju zato što je budžet bio u dobrom stanju prije poplave. Odgovorno je da kao premijer kažem građanima da ne možete pretrpjeti ovakvu štetu i ne očekujete posljedice. Ne želim da plašim, ali ne želim ni da ulijevam lažnu nadu i da se pravim kao da se ništa nije desilo”, upozorila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da se sada radi na sanaciji područja gdje su potrebne manje ili srednje intervencije, kako bi se privrednim subjektima omogućilo da stanu na noge, te da će se preko vaučera za pomoć stanovništvu podstaći proizvodnja namještaja, te prodavnice.
“Naše fabrike namještaja spremne su za to, a mi ćemo onda sa njima zatvoriti krug nakon što utvrdimo rokove za plaćanje robe koju uzmu građani. Pretpostavljam da će to biti tri mjeseca. To je sasvim realno i svako dobronamjeran je svjestan da nema budžeta iz kojeg vi danas možete da `zagrabite` 150 ili 200 miliona KM i podijelite ljudima”, rekla je Cvijanovićeva.
