PODGORICA – Vlada Crne Gore planira da uvede, kao privremenu kriznu meru, dodatni porez za sve kompanije čiji prihodi u prošloj i ovoj godini pređu pet miliona evra.
Kako prenose podgoričke Vijesti, kompanije koje su poreski obveznici shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, moraće državi da plate solidarni doprinos (porez na ekstraprofit) koji Ministarstvo finansija planira da uvede kao privremenu kriznu meru na dvije godine.
Ovaj prijedlog zakona zvanično je od ponedjeljka stavljen na javnu raspravu do 20. marta.
Porez na ekstraprofit se uvodi zbog, kako je navedeno, vanrednih događaja na globalnom nivou, kojima je Crna Gora izložena.
Ministarstvo finansija odlučilo se da predloži taj zakon kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, zahvaljujući vladinim merama, ostvarili uvećanu dobit.
U obrazloženju ministarstva stoji da vlada kroz strateške mjere podstiče razvoj privrede, kako bi svojim građanima kroz novi paket mjera pomoći umanjila teret negativnih okolnosti i energetske krize. Vijesti
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Kakav je to porez na ekstra profit. Navode da će prihod od pet miliona i više biti oporezovan? Zamislimo neka kompanija raspolaže prosječnim kapitalom od milion maraka i ostvari pet miliona dobiti a druga kompanija ima kapital od milijardu i ostvari dobit od pet miliona maraka. Prva je ostvarila ekstra dobit 500% na prosječni kapital a druga kao da nije ni radila, ostvarila je 0,5% dobiti na prosječni kapital kojim je raspolagala. Valjda bi trebali da se oporezuje ekstra dobit na osnvu kapitala koji je kompanija imala u toj godini. Ako se ostvari dobit na početni kapital do 10% pa ponekad i do 20% to je normalno i ne treba dodatno oporezovati, ali ekstra profit bi se mogla smatrati dobit preko 20% na prosječni kapital kojim kompanija raspolaže. Određivanje ekstra profita treba da se odredđuje na petogodišnjoj dobiti. Može kompanija da ulaže nekoliko vremnea da bi ostvarila dobit na kraju posla. Najkorektnije bi se trebalo obračunavati petogodišnja dobit i kompanije koje ostvaruju na osnovu prosječnog kapitala veću dobit od deset do dvadeset posto one bi trebale da plaćaju porez na ekstra profit. Dok kompanije koje ostvaruju dobit manju od deset posto u osnovu na kapital kojim su raspolagale ne bi trebale uopće plaćati porez na dobit a kompanije koje ostvaruju prosječnu dobit veću od deset posto a manju od dvadeset posto trebalo bi da plaćaju normalni porez od 10%. Kako se povećava dobit na prosječni kapital konim kompanija upravlja tako bi se trebao povećavati i porez na dobit. Dobit do 10% nema poreza, od 10% do 20%dobiti porez 10%, od 20% do 30% porez 15%, od 30% do 40% porez 25% od 40%do 50% porez 40%, od 50% do 100% porez 75%, od 100% na više porez 90% na prosječnu petogodišnju dobit. Ovakvi bi trebali biti zakoni o porezu na dobit svo vrijeme a ne povremeni. Ubrzo će se pojavljivati kompanije koje imaju veliki broj robota ili robotiziranih mašina koje će moći ostvarivati veliku dobit u osnovu na uloženi kapital. Poreze treba uvesti pravovremeno s kojim bi se trebalo ostvariti dovoljno sredstava za normalno funkcionisanje države kao i cjelokupnog društva uvođenjem minimalnog dohodka za svakog stanovnika države.