SARAJEVO, Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović smatra da pravna država mora pokazati svoju snagu u slučaju “Aluminija”.
“Sve što ima obilježja kriminalnih aktivnosti mora biti istraženo i procesuirano. Tu nitko ne smije biti zaštićen. Oni koji su malverzacijama izvlačili novac iz Aluminija imaju ime i prezime i nadležne institucije tu priču trebaju dovesti do kraja. Apeliram da se to uradi što prije i da taj proces bude maksimalno transparentan”, kazao je Čović u intervjuu za Fenu.
On ističe da je oživljavanje proizvodnje u “Aluminiju” i zbrinjavanje radnika prioritet na kojem svi moraju raditi.
“Sad je najvažnije zaštititi radnike i to u smislu reprogramiranja kreditnih obveza koje mnogi od njih imaju te osiguranja primanja i zdravstvenog osiguranja. Svima treba biti jasno da Aluminij ne može i ne treba biti isti kao do sada. Proces obnove mora ići etapno i zbog tehničko-tehnoloških, ali i ekonomskih razloga. Konkretni planovi i ekonomske računice postoje pa i redoslijed aktivnosti koje treba poduzeti je jasan. Sve to mora biti na zdravim ekonomskim osnovama. Naravno, sve to uključuje niz pretpostavki, administrativnih, tehničkih i financijskih odluka. Tu je posebno važna uloga Vlade Federacije i ja očekujem da ta uloga bude sve vidljivija”, naglašava Čović.
Govoreći o posjeti Zagrebu i tamošnjim razgovorima o “Aluminiju”, Čović podsjeća da je “Aluminij” jedan od najvećih proizvođača u BiH te ujedno i jedan od najvećih uvoznika i izvoznika te da je njegovim zaustavljanjem značajno ugroženo poslovanje Luke Ploče, Željeznica Federacije BIH i dijela Hrvatskih željeznica koje povezuju luku Ploče i BiH.
Pored toga, vlasnička struktura “Aluminija” je takva da 44% čine mali dioničari (radnici), 44% vlada Federacije BiH, a 12 % Republika Hrvatska. Svi oni imaju svoje predstavnike u Nadzornom odboru, u skladu sa udjelom u vlasničkoj strukturi.
“Zbog navedenih činjenica jasno je da Aluminij nije samo problem lokalnog karaktera, pa se čak ne tiče samo ni BiH. Sve kratkoročne i dugoročne reperkusije izazova s kojima se suočavamo posljednjih dana sasvim sigurno će jos dugo vremena biti jedan od naših prioriteta u zajedničkom nastojanju da u najvecoj mogućoj mjeri saniramo štetne posljedice prestanka isporuke električne energije Aluminiju, što je dovelo do gašenja proizvodnje. U ovom trenutku najvažnije je iznaći odgovore kako i kojom dinamikom pokrenuti proizvodnju na tržišnim osnovama i zaštiti prava uposlenika. Uvjerio sam se da sva pitanja vezana za sudbinu Aluminija, osobito nakon ovih susreta, imaju svu potrebnu pažnju, razumijevanje i potporu”, kaže Čović.
Prokomentarisao je i prozivke na njegov račun u smislu odgovornosti za stanje u kojem se našao “Aluminij”.
“Što se mene osobno tiče, iako sam apsolutno i nedvojbeno bio izvan menadžmenta i bilo kakvog utjecaja na sami rad Aluminija, svjestan sam da kao predsjednik HNS-a i vodeće hrvatske stranke nosim određenu dozu, uvjetno rečeno je možemo nazivati političkom odgovornosti i to kao netko tko je predstavnik i tko govori u ime hrvatskog naroda. Prvenstveno na način i u smislu potrebe da pružim svoj maksimalan doprinos koracima usmjerenim ka zbrinjavanju radnika i obnovi proizvodnih procesa u Aluminiju. Naposljetku, od mene je zatražena pomoć od onih kojima je ona zbog nastalih okolnosti potrebita, a to je već samo po sebi dovoljan razlog da se uključim u rješavanje ovog problema u mjeri u kojoj to mogu i u kojoj je to dopušteno”, ističe Čović.
Kaže kako je jasno da postoji i politička zloupotreba slučaja “Aluminij”, koja je prisutna već godinama, a ova eskalacija problema pokušala se, dodaje, iskoristiti kako bi se, prije svega njega, a onda i hrvatsku politiku u BiH oslabilo u vrlo osjetljivom političkom trenutku.
“Pokušaji da se mene obilježi kao nekakvog glavnog krivca su političke podvale i dio mnogo većih igara za koje je Aluminij samo iskorišten. Na žalost kreatora, takvi pokušaji su već propali i hrvatska politička pozicija u BiH danas nije nimalo slabija. Naprotiv. Ipak, nije tajna da mnogi koji više i ne kriju antihrvatski sentiment, priželjkuju gospodarsko, društveno pa onda i političko osiromašenje i krah Hrvata kao političkog naroda, a situacija s Aluminijem ih je dodatno ohrabrila u takvim razmišljanjima. S te strane je jako važno da upravo sada, kada je možda i najteže, pokažemo svu ustrajnost, odlučnost, ali i vizionarstvo i prilagodljivost koji će odrediti poslovne poteze za budućnost modernizacije, progresa i snažnog iskoraka ovog podneblja ka Europi”, poručuje Čović.
Kada je u pitanju politički zaokret koji je nedavno najavio u kontekstu blokade uspostavljanja vlasti i reforme izbornog zakona Čović kaže da se možemo neko vrijeme nakon izbora pretvarati kao da imamo vlast, ali je “prava istina da je nemamo i institucije gube snagu u smislu funckionalnosti, kapaciteta donošenja odluka, ali i političkom smislu“.
To se onda, dodaje, odražava i na euroatlantske integracijske procese i aktivnosti s kojima već uvelike kasnimo.
“Kompletna država tone sve dublje u krizu i ne možemo se praviti kao da to ne vidimo. Stoga je i naša obveza, kao odgovornog političkog subjekta, da dignemo glas protiv toga i ukažemo na svu pogubnost svjesnog opstruiranja implementacije izbornih rezultata i provedbe na izborima izražene volje sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH. Međutim, očito je da ima onih kojima odgovara status quo i neuspostava vlasti, a posebno izbjegavanje reforme izbornog zakonodavstva. Oni koji to rade su krajnje neodgovorni, jer tako obesmišljavaju održavanje izbora, čime ugrožavaju vladavinu prava i demokraciju. Hrvatska strana nije i neće biti dio problema i opstrukcija. Međutim, za nas je, a uvjeren sam i za cijelu BiH i njen europski put, prevažno da vlast profunkcionira, ali i da konačno riješimo pitanje izbornog zakona, kao važnog stupa vladavine prava te zastite ustavnih načela i općih principa ljudskih prava. Uostalom, to od nas očekuju i prijatelji iz EU. Nećemo dopustiti da nas se više zavlači i troši vrijeme na produciranje nekakvih kriza. Oni koji uistinu žele s nama ozbiljno surađivati morat će vrlo brzo staviti sve svoje karte na stol. Svi koji žele konkretan napredak imat će partnera u nama, ali alibi za opstrukcije ne želimo davati nikome. Iduće godine su lokalni izbori u BiH i oni konačno moraju biti održani i u Mostaru. Temeljna pretpostavka za to je izmjena Izbornog zakona. Očekujemo da to, bez daljnjeg nepotrebnog i štetnog odlaganja, prihvate partneri na bošnjačkoj i srpskoj strani s kojima smo ušli u postizbornu suradnju”, zaključuje Čović u razgovoru za Fenu. Fena