BANJALUKA – Privrednoj komori Republike Srpske neprihvatljivo je još jedno povećanje najniže plate u Srpskoj koja iznosi 650 KM, jer se privreda suočava sa različitim opterećenjima, rekao je predsjednik ove komore Pero Ćorić.
Ćorić je pozvao sve da ovu temu stave “ad akta” i da se o njoj u ovom trenutku ne raspravlja.
On je rekao da je privreda opterećena poskupljenjem repromaterijala i energije, kao i da će druga polovina ove godine biti nepredvidiva.
“Povećanje najniže plate znači i povećanje ostalih plata, a to u ovom trenutku privreda Republike Srpske ne može tehnički da iznese. Većina privrednih društava ne bi to izdržala, a to dalje vodi da će ljudi napuštati preduzeća i ona neće biti u poziciji da odgovore ni kvantitetu ni kvalitetu”, rekao je novinarima Ćorić.
Ćorić je rekao da privrednici još nemaju informaciju koliko sindikat traži da bude najniža plata, ali da je pominjano 800 KM.
On je ponovio da su pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene Srpske za sada jako dobri i da ona iznosi pet milijardi KM, te da je inflacija 13,2 odsto.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić istakao je da će uskoro izaći sa prijedlogom za olakšavanje dolazaka i prijavljivanja sezonskih radnika na privremeni period, posebno u poljoprivredi.
“U Srbiji je to na dnevnom nivou, kod nas je mali broj sezonskih radnika i to se mora promijeniti. Naše tržište vapi za radnicima i BiH je jedina zemlja koja to nije uredila”, rekao je Račić.
Govoreći o uvođenju neradne nedjelje u Banjaluci, Račić je naveo da je kategorički protiv, te da je anketa koju su sprovodili pokazala da bi dio radnika ostao bez posla.
Socijalni partneri u Republici Srpskoj sutra bi trebalo u Banjaluci da razgovaraju o povećanju najniže plate. Srna
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Gospodin Coric da proba da zivi 1 mesec sa 650KM, pa neka prenese utiske da li je prihvatljivo ili ne.
Potrebno je da se napravi reforma cjelokupnog sistema obračuna doprinosa, plata i poreza. Država je podržavila društvenu imovinu koju su uglavnom stvorili zaposlenici svojim radom i izdvajanjem dijela zarađenog za stvaranje te imovine. Država je jedan manji te podržavljene imovine privatizirala na način da malim dijelom obešteti te radnike koji su stvarali tu imovinu. Ostalu imovinu je zadržala za sebe ili je prodala a naplaćeni iznos zadržala za sebe. Tko je jako oštetila te zaposlenike buduće penzionere. Iz tog razloga država treba iz buđeta isplaćivati veći dio penzija, dok bi se jedan dio terebao solidarno prikupljati od sadašnjih zaposlenika. Penzioni fond treba reformirati tako da se određeni dio uplaćuje u penzioni fond solidarnosti koji se svakog mjeseca smanjuje za pola procenta dok bi se ostatak uplaćivao u lični fond budućih penzionera svakog mjeseca povećavajući za onih pola procenta. Tako bi se uplata u fond solidarnosti za pedeset godina smanjila sa sadašnjih 39% od neto plate na 2% neto plate, što je dovoljno za one koji tad budu primali dio penzije iz penzionog fonda solidarnosti. Za pedeset godina penzioneri bi trebali primati penzije iz novo otvorenih fondova koji će uplate njihovih doprinosa oplođavati i kvalitetno upravljati tim sredstvima. Na taj način bi se sistemski iz mjeseca u mjeseca smanjivali nameti na plate, poboljšavajući standard. Sa druge strane trebalo bi donijeti zakon o redovnom svakomjesečnom povećanju plata za 0,5% sve dok se ne dostigne određeni nivo prosječne plaste u EU. To bi sa druge strane izbjeglo drastične udare uslijed inflacije i na smanjenje standarda zaposlenih a i na neplanirane izdatke poslodavaca uslijed velikih skokova plata. Cijene proizvoda konstantno rastu pa tako i prihodi poslodavaca. Uz to poslodavci trebaju svojim radom poboljšavati efikasnost i konkurentnost u osnovu na ostale proizvođaće iz EU, tako i da na osnovu povećane efikasnosti dođe do mogućnosti povećanja plata zaposlenima. Ako bi se pored kvalitetne implementacije ovih mjera stvorilo tržište svih roba i proizvoda onda bi se realno moglo očekivati da bi BiH za desetak godina dostigla prosječni razvoj zemalja EU. Takođe bi standard svi stanovnika dostigao prosječni standard građana u EU. Uz jaku tendenciju da koristeći ispravno sve potencijale koje imamo, ubrzano dovedu nas u sam vrh razvijenosti u EU.
Što bi dovelo da stanovnici BiH imaju jedan od najkvalitetnijih standarda života u EU.
Uh, internet sve trpi. Sve dok mito hrani korupciju i dok je kompletno pravosuđe ovakvo kakvo jeste, nema te ideje koja može išta promijeniti na bolje u bilo kojoj oblasti.