BANJALUKA, Investiciono-razvojna banka (IRB) RS je kroz uslovljavanje kreditnih plasmana privrednim subjektima obezbijedila zadržavanje 17.863 postojeća radna mjesta i omogućila zapošljavanje 3.284 novih radnika, izjavila je Mirjana Čomić, izvršni direktor Sektora za plasmane IRB-a.
Prema njenim riječima, IRB je do sada ukupno plasirala 365 miliona KM kreditnih sredstava, dok je u kupovinu hartije od vrijednosti uložila 65 miliona KM. Najviše plasmana je, ističe Čomićeva, otišlo preko kreditne linije za preduzetnike i preduzeća, blizu 205 miliona KM, te linije za poljoprivredu, oko 40 miliona KM.
Početne poslovne aktivnosti kreditirane su u iznosu manjem od milion maraka. Čini se da tu i dalje postoje problemi uprkos ranijim izmjenama pravila plasmana u cilju povećanja njihove atraktivnosti?
ČOMIĆ: Tačno je da je preko te kreditne linije plasirano manje sredstva u odnosu na druge linije, ali je ove godine primjetan pomak u odnosu na prošlu za čak 400 odsto. Naravno, taj proces nije okončan i mi nismo u potpunosti zadovoljni postignutim rezultatima. Utvrdili smo da je jedan od najvećih problema potencijalnih korisnika nemogućnost da bankama ponude adekvatne instrumente obezbjeđenja. Mi nismo ostali pasivni, već smo uključeni u formiranje garantnih fondova i nadam se da će u vrlo skoro vrijeme u parlamentarnoj proceduri proći zakonska rješenja koja će u velikoj mjeri riješiti problem kako za same korisnike, tako i za finansijske posrednike da se smjelije upuštaju u kreditiranje početnih poslovnih aktivnosti.
Opozicione stranke u RS zamjeraju IRB-u, navodno, zapostavljanje istočnog dijela RS. Koliko je sredstava plasirano u to područje?
ČOMIĆ: U istočni dio RS plasirano je oko 112 miliona KM iz četiri fonda. Iz Fonda za razvoj istočnog dijela RS oko 60 miliona KM, iz Fonda stanovanja 26 miliona, dok je iz Akcijskog fonda i Fonda za restituciju RS u hartije od vrijednosti uloženo više od 26 miliona KM. Ako gledamo nominalne iznose, plasmani u istočni dio RS jesu manji nego u zapadni, jer su i manji kapaciteti za povlačenje sredstava. Kritike na naš račun ne stoje, jer smo obezbijedili dovoljno sredstava za realizaciju svih projekata iz istočnog dijela RS. To se vidi i iz činjenice da je skoro svako veće preduzeće iz istočnog dijela RS korisnik naših sredstava, što nije slučaj u zapadnom dijelu. Mi, takođe, svaku promotivnu aktivnost počinjemo u istočnom dijelu RS upravo kako bismo ih što više animirali.
Privrednici se žale da pojedine poslovne banke koče plasmane IRB-a uslovljavajući ih polaganjem depozita ili podizanjem dijela njihovih kredita po daleko lošijim uslovima?
ČOMIĆ: Mi u kontinuitetu održavamo komunikaciju s privrednicima i građanima koji nas redovno obavještavaju o svim problemima i mi se maksimalno trudimo da riješimo ono što je u našem domenu. Znamo da postoje takvi primjeri, ali IRB nema direktan mehanizam kojim može riješiti taj problem.
Mehanizam ima Vlada RS koja može povući javne depozite iz banaka koje koče kreditiranje?
ČOMIĆ: Zbog nekoliko sporadičnih slučajeva se ne mogu povlačiti tako drastične mjere, odnosno mijenjati kompletna politika deponovanja javnih sredstava. To nije problem koji je poprimio dramatične razmjere, posebno što potražnja za našim kreditima ne jenjava i nema problema u plasmanu. Mi smo još na samom početku preventivno djelovali i uspostavili široku mrežu finansijskih posrednika i omogućili korisnicima slobodu izbora. Znači, ako neko ne može da se dogovori sa jednom bankom ili mikrokreditnim društvom, može otići kod drugog.
Na koji način IRB kontroliše namjensko trošenje kreditnih sredstava od strane korisnika i ispunjavanje uslova poput novog zapošljavanja?
ČOMIĆ: IRB kontrolu obavlja u dvije faze. Prva je dostavljanje dokaza kojom korisnik u roku od dva do tri mjeseca dokumentuje da je sredstva upotrijebio u skladu s odobrenom namjerom. Druga faza je terenska kontrola u kojoj se utvrđuje da li je stanje na terenu usklađeno sa dostavljenom dokumentacijom i da li se projekat realizuje za ostvarenje cilja za koji je odobren. Ako utvrdimo da postoji nenamjenska upotreba sredstava ili odstupanje od propisanih uslova, onda korisniku dajemo rok od desetak dana da ih koriguje. Ukoliko se ni nakon toga situacija ne promijeni onda mu ukupan iznos ostatka duga odmah dospijeva na naplatu uvećan za pet odsto. Do sada smo utvrdili 10 takvih slučajeva, što je tek 0,38 odsto od ukupnog broja korisnika.
Kada je riječ o uslovu zapošljavanja, on je takođe obuhvaćen tim kontrolama. Na osnovu do sada odobrenih kredita omogućeno je održavanje 17.863 postojeća radna mjesta, te planirano zapošljavanje 3.284 novih radnika, od čega samo prilikom terenskih posjeta konstatovali da je već zaposleno 1.205 radnika. Naime, preduzeća za novo zapošljavanje imaju rok od dvije godine i nisu svi kreditni zahtjevi dospjeli za terensku posjetu. Do sada nismo utvrdili slučajeve nepoštovanja ove obaveze u predviđenom roku.Nezavisne novine
9 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
ona jedina tamo radi
Čomićka je pravi profesionalac i operativac. Na “političko” pitanje o ulaganju u istočni dio RS iznese podatke i činjenice, bez kvalifikacija tipa “da je to 5 ili 15 puta više nego što je investirala prethodna Vlada”…
Za pohvalu je i praćenje situacije i reagovanje u hodu, da bi se otklonili nedostaci.
Šteta je što su neke stvari van njenog uticaja, jer vjerujem da bi sigurno sve išlo puno bolje da se ona pita.
Što se tiče dodatnog uslovaljavanja od strane poslovnih banaka, IRB (tj. Vlada RS) ne mora povlačiti depozite iz te banke, dovoljno je da ih privremeno ili trajno suspenduje kao posrednika za plasiranje sredstava IRB-a.
U uslovima kada svako izbjegava stolicu direktora IRB-a, Comicka bi vjerovatno bila najbolje rjesenje. Daleko od idealnog, ali boljeg nema na vidiku
Čomićka jeste pravi profesionalac, samo neka nastavi, i treba istrajati u tome da koncept IRB zaživi, u vremenu finansijske krize se pokazalo da je to mehanizam koji funkcioniše…
Komentari pod 2. i 4. su komentari jedne te iste osobe, a moguce i 3. Da li je i ovo jedan od nacina gdje Comic da se po svaku cijenu dokopa direktorske fotelje.
IRB je institucija koja zasluzuje direktora dostojnog postovanja sa zvanjem, znanjem, petljom i ljudskim kvalitetima.
A sto se tice profesionalizma i kvalifikacija, gospodja svakako nije niti clan Vlade, niti u ime Vlade ovlastena da daje kvalifikacije o radu bilo kojeg mandata Vlade.
Mici je carica i bori se ko lavica sa hrpom neznalica u upravi te banke a posebno je zeza retardinjo iz Vlasenice.
Pročitajte revizorske izvještaje, jedino njen sektor se nigdje nepominje u negativnom kontekstu.
Veliko pitanje je da li ona hocec
Pa ljudi zar ne vidite da svako odbija biti direktor IRB i da ce, ako to ne bude neko iznutra, biti postavljen neki nesposobnjakovic i klimoglavac izvana. Zato se slazem da bi ona ipak bila bolje rjesenje
Pa zar sada nije postvaljen nesposobnjaković i klimoglavac iznutra. Ona hoće ali nije podobna jer je smatraju pripadnikom tvrdokorne linija SDS-a iz Sarajeva.
A da je sposobna i poštena jeste. Znam ljude kojima je dala sve informacije za dobijanje kredita a koje su krili u bankama i u IRB-u a zauzvrat ništa nije uzela iako joj je nuđeno.
Mici samo naprijed, zadnji red amfiteatra je uz tebe.