BEOGRAD, Da se posrnuloj domaćoj privredi mora pomoći, zajednički je stav zauzet na sastanku predsjednika Srbije Borisa Tadića, premijera Mirka Cvetkovića, predstavnika banaka, privrede i već sredinom januara očekujem da ćemo imati rješenje na koji način bi banke uz pomoć NBS i Vlade mogle da plasiraju više para i jeftinijih kredita u privredu – kaže u intervjuu za “Blic” ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Neboša Ćirić.
On upozorava da će najveći izazov u 2012. godini biti kako sačuvati radna mjesta i smanjiti stopu nezaposlenosti koja je dostigla 22 odsto.
– To je daleko više nego u zemljama u okruženju gdje je od 10 do 15 odsto. Taj negativan trend moramo da zaustavimo kroz mjere podsticaja novih investicija kakve smo imali i do sada, jer da ih nije bilo, u prethodne dvije-tri godine taj broj bi bio daleko veći – kaže Ćirić.
Kako planirate da pomognete privredi?
– I dalje mislim da treba smanjiti obavezne rezerve i o tome se razgovara. Treba vidjeti da li mogu da se reprogramiraju krediti, ne uz direktnu, već indirektnu garanciju države. Treba riješiti i problem kada banka priznaje kolaterale, odnosno imovinu ili akcije firme kao garanciju za kredit, a onda se dešava da ih NBS ne prihvata. To su moji prijedlozi koje sam predočio radnoj grupi.
Rekorderi smo u rokovima plaćanja od preko 120 dana, što je jedan od glavnih generatora nelikvidnosti. Kada ćete stati tome na put?
– Nacrt zakona o redovnosti plaćanja i izmirivanju obaveza koji će važiti i za državna i za privatna preduzeća je već gotov. Očekujem da ćemo ga predstaviti već u prvim danima januara. Nacrt zakona predviđa ograničenje rokova plaćanja na 60 dana, kao i novčane kazne. Čekamo odgovor Ministarstva pravde da vidimo koliko će to moći da bude. To neće biti mala kazna već vrlo značajan iznos, moguće i određen procenat od prihoda. Suštinski najvažniji je ograničeni rok plaćanja od dva mjeseca, jer ćemo tako ubrzati tokove novca i plaćanje.
Kakvi su rezultati nedavno donijete uredbe kojom su ograničeni rokovi plaćanja državnih preduzeća?
– Još nemamo povratne informacije jer je uredba na snazi tek mjesec dana.
Privreda i dalje grca u dugovima, i traži pomoć, a vi ukidate subvencije. Zašto?
– Pomoć državnim i društvenim preduzećima će i dalje biti aktuelna kroz sredstva kreditne podrške koja smo imali i 2011. godine. Nastavićemo podršku proizvodnje određenih sektora industrije. Tu prije svega mislim na subvencionisanje proizvodnje vagona, traktora, kamiona, građevinskih mašina. Ova preduzeća zapošljavaju veliki broj radnika, i isto tako vuku sa sobom dobavljače iz privatnog sektora. Što se podsticaja tiče, izdvojen je veći novac za ove namjene, jer ova sredstva imaju povrat za 11 do 17 mjeseci. Skoro sve kompanije koje su koristile podsticaje su izvozno orijentisane. To je jedan od ključnih razloga zašto smo mi u posljednje dvije-tri godine stopu pokrivenosti uvoza izvozom povećali sa 40 na 60 odsto. Isto tako na jedno otvoreno mjesto dobija se dva, tri pet novih koje otvaraju firme dobavljači. Kroz ovaj program efekat je mnogo širi.
Šta je sa prijedlogom da se firmama odloži prinudna naplata dugova po tužbama za neisplaćene zarade na godinu dana?
– Na inicijativu sindikata postoji pozitivno mišljenje Ministarstva pravde, ali se traži da se prema tome odredi Vrhovni apelacioni sud.
Nije li to pritisak na sudstvo?
– Moja namjera nije bila da utičem na sud već samo da pokušamo da nađemo neko rješenje. Imamo primjer Industrije motora Rakovica koja je našla kupca u Etiopiji, gdje treba da izvezu oko 6.000 traktora. Sav novac koji dođe kroz realizaciju ovog ugovora, međutim, biva prinudno naplaćen kroz tužbe radnika. I oni ne mogu da se pomjere sa mrtve tačke. Oni su spremni da dio para iskoriste za plaćanje dugova, ali im treba novac da plate radnike, repromaterijal da bi opstali. Preporučili smo im da se obrate Ministarstvu pravde, jer je to pravno, a ne ekonomsko pitanje.
Postoji li zakonska osnova za to?
– U Zakonu o obezbjeđenju i izvršenju postoji mogućnost zastoja u postupku ako sudija procjeni da je to opravdano.
Da li bi to važilo za sve?
– Ne. Ovdje je riječ samo o firmama u restrukturiranju i društvenim i državnim.
Porezi na plate moraju da se smanje
Vaš prijedlog da se smanji porez na plate nije dobio podršku vaših kolega iz Vlade. Zašto?
– Postoji opreznost, jer bi priliv u budžet bio smanjen. Tu je, međutim, računica jednostavna. Sa smanjenjem poreza rastao bi broj zaposlenih, pa bismo poslije određenog vremena došli na nulu, a zatim i do pozitivnih efekata. Mislim da to mora da se uradi u 2012. godini, u mandatu ove ili sljedeće vlade, svejedno je.
Nema para za subvencije
Budžet Ministarstva ekonomije u 2012. godini je manji za 13 milijardi dinara. Ko neće dobiti pare?
– Najveća žrtva budžeta biće subvencionisani krediti, za koje neće biti novca. Plaćaćemo samo kamate koje smo subvencionisali kroz potrošačke, investicione i kredite za likvidnost prethodnih godina. To je oko 4,5 milijardi dinara. I u NIP-u će se servisirati obaveze samo za započete projekte. Više novca biće za privlačenje stranih investitora kroz podsticaje, oko pet milijardi dinara što je znatno više u odnosu na 3,7 milijardi koliko je bilo u 2011. godini. Zahvaljujući tome uspjeli smo u Srbiju da dovedemo „Beneton“, „Boš“, „Falke“, „Juru“, „Svarovski“. Blic
