NJUJORK – Cijene stanova u SAD neće uskoro pasti uprkos rekordnom nivou nemogućnosti kupovine, upozorila je investiciona kuća Goldman Saks.
Prosječne cijene će skočiti 1,8 odsto na godišnjem nivou u 2023, a zatim još 3,5 procenata do kraja 2024. pod uslovom da ne dođe do neočekivanih ekonomskih previranja, navodi ova banka u prognozi, prenosi portal Investitor.
“Priuštivost za postepenog kupca je gora nego što je bila na vrhuncu 2006. prije kraha”, napisao je tim na čelu s glavnim kreditnim strategom Goldmana Loftijem Karouijem u svojoj istraživačkoj bilješci.
“U nedostatku bilo kakvih negativnih šokova za širu ekonomiju koji bi ili povećali višak ponude domova na tržištu ili podstakli porast nezaposlenosti, i dalje očekujemo da će cijene kuća rasti sporim tempom”, dodali su.
Uprkos tome što su stanovi bili još manje pristupačni nego što su bili prije finansijske krize 2008. godine, Karouijev tim očekuje ograničenu ponudu i da će mnogi zajmoprimci biti “zaključani” nižim hipotekarnim stopama kako bi cijene podigle još više.
Pad nivoa zaliha stisnuo je tržište nekretnina u posljednjih nekoliko godina, a SAD-u nedostaje između 1,5 i 5,5 miliona domova, prema procjenama Nacionalne asocijacije posrednika za nekretnine (NAR) i američke državne administracije.
NAR indeks koji prati pristupačnost stanova u SAD pao je na rekordno nizak nivo u junu i julu, prema najnovijim podacima.
U međuvremenu, Federalne rezerve su agresivno povećale kamatne stope od marta 2022. u pokušaju da slome inflaciju, a to je poskupjelo zaduživanje, s prosječnom 30-godišnjom hipotekom s fiksnom kamatnom stopom koja je porasla sa 3,8 odsto na 7,6 procenata u istom periodu, po podacima Freddie Mac.
Postojeći vlasnici kuća odlučili su da se drže istorijski niskih stopa koje su zaključali u posljednjih 15 godina, sa samo jedam odsto Amerikanaca koje je prodalo svoje kuće u prvoj polovini 2023.
Goldman Sachs je napomenuo da je jedna od prednosti trenutne zategnutosti na stambenom tržištu to što se neće ponoviti 2008, kada su cijene nekretnina pale oko 20 odsto u odnosu na svoj vrhunac nakon finansijske krize. Nezavisne novine