VAŠINGTON – Cijene nafte zadržale su se ispod 84 dolara, budući da je posustalo zapošljavanje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) pojačalo zabrinutost za potražnju, neutrališući signale vodećih proizvođača da bi mogli smanjivati snabdijevanje i u drugoj polovini godine.
Na londonskom tržištu cijena barela s rokom isporuke u julu bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje trgovine i iznosila je 83,84 dolara.
Značajnijih promijena nije bilo ni na američkom tržištu, gdje se barelom s rokom isporuke u junu trgovalo po 79,01 dolara, prenosi Mina.
Trgovce su u ovoj sedmici zabrinule poruke američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed), da bi mogli odložiti sniženje kamatnih stopa zbog tvrdokorno visoke inflacije.
Strahuje se da bi podignuti troškovi zaduživanja kroz duži vremenski period mogli zakočiti rast aktivnosti u SAD-u, ali i u drugim dijelovima sveta, što bi moglo smanjiti potražnju za energentima.
„Smatramo da su rasprodaje u protekla dva dana kolateralna šteta prilagođavanja cijena nagađanjima o Fed-ovim odlukama i da nisu povezane s temeljnim faktorima ponude i potražnje“, napisali su u belešci analitičari JP Morgana.
Podršku cijenama pružile su naznake da bi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici mogli smanjivati snabdijevanje i u drugoj polovini godine, ako potražnja ne ojača, prema navodima tri izvora. Trenutno je smanjuju za 2,2 miliona barela dnevno.
JP Morgan procjenjuje da bi OPEC+ mogao nastaviti s ograničavanjem snabdijevanja, nagađajući da ih vjerovatno zabrinjava rast zaliha u aprilu, neuobičajen za aktuelno doba godine.
Grupa će razmotriti proizvodnu politiku na sastanku zakazanom 1. juna.
OPEC je odvojeno objavio da je barel korpe nafte njegovih članica u četvrtak pojeftinio 2,94 dolara na 84,23 dolara. Biznis.rs