NJUJORK, Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice porasle, što je njihov prvi rast nakon sedam sedmica pada, a zahvaljuje se nadi ulagača da će se OPEC i njegovi partneri ove sedmice dogovoriti o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 1,1 posto, na 59,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,0 posto, na 50,93 dolara.
Tako su se cijene nafte odmaknule od najnižih razina u godinu dana na koje su pale zbog povećane proizvodnje i naznaka slabljenja potražnje.
Naime, cijene su bile pod pritiskom od početka oktobra, pa su u posljednjih sedam sedmica pale oko 30 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko su se ulagači plašili.
Osim toga, svi posljednji podaci upućuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih ekonomija, zbog čega se očekuje da će potražnja za energentima oslabiti.
Uzlet proizvodnje nafte u SAD-u, Rusiji i članicama Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) podigao je razinu globalnih zaliha.
Tako su prošle sedmice američke zalihe porasle za 3,6 miliona barela, što je posljedica nedovoljno snažne potražnje i rasta proizvodnje, prenosi SEEbiz.
U SAD-u se, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 milina barela dnevno.
Zbog strahovanja da će proizvodnja u svijetu i dalje rasti, a potražnja slabiti, na dnevnom redu sastanka OPEC-a u Beču 6. decembra bit će mogućnost smanjenja proizvodnje, za milion do 1,4 miliona barela dnevno.
Očekuje se da će OPEC početi smanjivati proizvodnju jer strahuje od reprize 2014. godine kada su cijene nafte oštro pale zbog znatno veće ponude u odnosu na potražnju.
Sada se ponovo nazire sličan problem, i to uprkos američkim sankcijama iranskom naftnom sektoru. Drugi su proizvođači, naime, više nego nadoknadili smanjenu ponudu iz Irana, što je rezultiralo gomilanjem zaliha.
“Sljedeći sastanak OPEC-a biće ključan za smjer kretanja cijena nafte u 2019. godini. Sudionici će morati donijeti odluku u kontekstu snažnog rasta američke proizvodnje nafte iz škriljaca i, bar zasada, prigušenih očekivanja rasta globalne potražnje za naftom”, kaže Harry Tchilinguirian iz francuske banke BNP Paribas.
A u SAD-u proizvodnja i dalje raste, iako je već dosegnula rekordne razine. U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već treći put u četiri sedmice, i to za dva postrojenja, na njih ukupno 887, što je njihov najveći broj od marta 2015. godine.
S druge strane, pozitivno bi na tržište ove sedmice mogao utjecati dogovor između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine, a u tom će u periodu pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.
Nakon sastanka dvaju predsjednika u subotu u Buenos Airesu, Washington je poručio da će suspendirati planove o povećanju carina s 10 na 25 posto na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što je trebalo stupiti na snagu 1. januara i da će Kina povećati uvoz iz SAD-a kako bi se smanjio američki trgovinski deficit.
No, poručio je i da će te carine uvesti, ako se u roku od 90 dana ne postigne trgovinski dogovor.
Iako je do konačnog dogovora još dug put, analitičari kažu da bi već samo popuštanje trgovinskih tenzija između dva najveća svjetska ekonomije moglo pozitivno utjecati na tržišta.