BEOGRAD, Poskupljenje struje će, kako saznaju „Novosti“, i u narednom periodu kontrolisati Vlada Srbije.
Naime, Agencija za energetiku, a koja je od oktobra, prema važećem Zakonu, trebala da preuzme u potpunosti ingerencije nad cijenama struje i gasa, sačekaće još izvjesno vrijeme na tu, planiranu samostalnost.
Agencija, trenutno, a tako će biti sigurno i do kraja ove godine, samo predlaže iznose, ali konačnu riječ daje Vlada Srbije. Tako su računi za struju već dugo jedan od elemenata socijalne politike zemlje. A argument da od oktobra više ne bude tako moglo bi da bude nepostojanje „energetskih socijalnih karata“. Analiza socijalnog stanja svakog domaćinstva u zemlji, na osnovu koje bi se moglo odrediti i koliki iznos računa mogu da podnesu, ni poslije nekoliko godina obećanja – nije završena. To potvrđuje i činjenica da Elektroprivreda Srbije popuste za najugroženije određuje po spisku korisnika materijalnog obezbjeđenja.
– Na energetskim socijalnim kartama se insistira više od četiri godine – objašnjava Slobodan Petrović, sekretar Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije. – To je bila obaveza stare vlade. Po njima je trebalo odrediti beneficije za svakog ugroženog potrošača. Mada, to što ih nema ne spriječava Agenciju za energetiku da formira cijene. Po mom ličnom mišljenju, do kraja godine bi bilo neophodno poskupljenje iz dva razloga. Najprije bi sadašnju cijenu trebalo izjednačiti sa prošlogodišnjom, znači povećati je za iznos inflacije. I pored toga potrebno je dodatno, stvarno, poskupljenje kako bismo do 2015. ili 2016. stigli do ekonomske cijene.
Ukoliko Agencija i dalje saglasnost za korekcije cjenovnika bude tražila od Vlade, oni se vjerovatno neće mijenjati ovakvom dinamikom. U Elektroprivredi Srbije su više puta poručivali da očekuju da u naredne dvije i po godine cijena kilovata „skoči“ za 60 odsto. U planu poslovanja za ovu godinu nisu, međutim, predvidjeli poskupljenje, a posljednje je bilo aprila prošle godine. Do pune samostalnosti Agencije za energetiku, ona ne može da odlučuje o novoj cijeni struje, bez zahtjeva EPS-a.
U Danskoj najskuplje
Prema cjenovnicima evropskih zemlja, najskuplju struju od čak 30,7 evrocenti plaćaju Danci, zbog velikog udjela obnovljivih izvora energije. Njih prate Nijemci, Belgijanci i Holanđani. Cijena struje u Bugarskoj najniža je u EU – 9,3 evrocenta – jer tamo nuklearni blokovi proizvode jeftine kilovate. Potrošači u Srbiji plaćaju oko 6,2 evrocenta po kilovat-času, mada je to računica po kursu od 102 dinara za evro. Sada bi iznos u evrima bio i manji. Novosti