BEOGRAD, Sve evropske transportne politike idu ka cilju da se do 2020. godine postigne da broj prevezenih putnika na evropskim željeznicama sa današnjih mizernih šest odsto poraste na deset odsto, a u transportu dobara sa osam na čak 15 odsto.
Osim toga, do 2020. godine očekuje se utrostručenje produktivnosti po zaposlenom na željeznici, po osnovu energetske efikasnosti ušteda na energiji od 50 odsto, te smanjenje emitovanja štetnih gasova u atmosferu za 50 odsto.
“Cargo 10”
Potpisivanjem sporazuma o osnivanju zajedničkog preduzeća za teretni željeznički saobraćaj “Cargo 10”, Hrvatska, Slovenija i Srbija preduzele su prvi konkretan korak ka ekonomskoj integraciji regiona.
Računica iza ovog donekle istorijskog projekta vrlo je jednostavna: koridor 10, kojim će se kretati teretni vozovi zajedničkog preduzeća ove tri države, za oko 900 kilometara kraći je od koridora kojim se vozovi sada kreću na putu prema Turskoj.
Vjeruje se da će novo preduzeće pojednostaviti prevoz robe preko ove tri zemlje, čime će privući veliki dio vozova, a time zaraditi veliki novac vlasnicima.
Sjedište preduzeća “Cargo 10” je u Sloveniji, jer je odlučeno da preduzeće radi lakše administracije i evropskih olakšica bude smješteno u EU. Direktori preduzeća su direktori kargo sektora nacionalnih željezničkih kompanija ove tri države.
Božidar Kalmeta, hrvatski ministar privrede, rekao je hrvatskim medijima da sada koridorom 10 prolazi 700 vozova, a koridorom preko Mađarske, koji je skoro hiljadu kilometara duži, vozi 7.000 vozova. Kalmeta je, takođe, naveo da u ovom planu nema politike, već da je sve stvar isključivo interesa ove tri zemlje.
“Radi se o osnivanju zajedničke tvrtke koja će nastupati na javnim natječajima kako bi procedura bila lakša i brža i kako bi se što više tereta prevozilo koridorom 10. Prema tome, to je skroz opravdani gospodarski potez, koji nema veze s politikom”, rekao je Kalmeta hrvatskim novinarima prilikom osnivanja preduzeća prije mjesec dana.
Prema riječima Zlatka Rogožara, direktora Karga “Hrvatskih željeznica”, HŽ su pokazale interes za ovaj projekat jer se žele pripremiti za izlazak Hrvatske iz recesije i za liberalizaciju željezničkog tržišta, koje se uskoro očekuje.
“Koridor 10 je tradicionalno bio najznačajniji pravac na prugama Hrvatske prije Domovinskog rata, a kao posljedica zatvaranja tog pravca roba se počela prevoziti preko Mađarske četvrtim koridorom. Ponovnim otvaranjem koridora 10 nije došlo do preusmjeravanja robe na taj koridor u očekivanim količinama”, kaže on.
On je istakao da će prvi voz krenuti 4. oktobra iz Srbije, za Italiju, a prevoziće drvnu građu.
Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu u Vladi Srbije, tamošnjim medijima je izjavio da će se osnivanjem, bez bilo kakvih dodatnih ulaganja u infrastrukturu, putovanje koridorom sa sadašnjih 60 smanjiti na 40 sati, što će se postići samo uklanjanjem administrativnih barijera.
“Ako bismo uspjeli od 7.000 vozova koji prolaze koridorom 4 privući barem dvije hiljade, Srbija, Hrvatska i Slovenija bi značajno uvećale svoje devizne prilive”, rekao je ministar Mrkonjić.
Patrik Vlačić, ministar saobraćaja Slovenije, prilikom potpisivanja ugovora o osnivanju zajedničkog preduzeća, izrazio je zadovoljstvo novim nivoom saradnje između tri zemlje, koji se temelji na ekonomskom interesu svih.
“Makedonske i crnogorske željeznice su, takođe, zainteresovane da se priključe ovom projektu. Oni neće ući u ovo zajedničko preduzeće, jer nisu na tom koridoru, ali će kao partneri sarađivati s našim preduzećem, što je pravi primjer regionalne saradnje”, rekao je on.
Sve tri željeznice izrazile su uvjerenje da će tri udružene kompanije zajednički uspješno parirati konkurenciji.
I željeznice iz BiH zainteresovane za “Cargo 10”
Željeznice FBiH i RS će se, takođe, priključiti preduzeću “Cargo 10”, a tim povodom je nedavno u Zagrebu održan sastanak na ovu temu, na koji su pozvani predstavnici željeznica Hrvatske, Srbije, Slovenije, FBiH i RS, a kao posmatrači predstavnici željeznica iz Crne Gore i Makedonije.
Razgovaralo se o intenziviranju aktivnosti na saradnji Alijanse željeznica Slovenije, Hrvatske, Srbije, FBiH i RS sa mogućnošću priključivanja Crne Gore i Makedonije.
U “Željeznicama RS” (ŽRS) i “Željeznicama” FBiH (ŽFBiH) potvrdili su da su zainteresovani za saradnju i da je ideja o zajedničkom nastupu na evropskom transportnom tržištu neophodna svim željeznicama u regionu.
“Na neki način to nam je spas, jer su se željeznice u našem regionu zatvorile u svoja dvorišta i na taj način gubile poslove jer su postale trome”, kazao je Dušan Spremo, izvršni direktor operacija “Željeznica RS”.
Spremo pojašnjava da će uloga željeznica FBiH i RS biti punjenje robom Panevropskog koridora 10, koji prolazi kroz Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku, te da će se na taj način iskoristiti sistem za dobijanje prevoza i preuzimanje tereta.
“Na taj način spasićemo naše operatore od nadiranja kompanija iz Austrije, Njemačke i Francuske, jer nema drugog načina da se odupremo s obzirom na to da imaju daleko veće i modernije kapacitete”, kazao je Spremo.
Nijaz Puzić, izvršni direktor za poslove željezničkog operatora ŽFBiH, kaže da su svakako zainteresovani za zajedničku saradnju, jer samo na taj način mogu obezbijediti nova tržišta i konkurentnije nastupiti na njima.
“Kod nas je malo došlo do zastoja u tom projektu, jer mijenjala se uprava preduzeća, ali mi smo apsolutno za saradnju u tom projektu u kojem ćemo više biti kao logistika”, kazao je Puzić.
Novi savez željeznica značio bi postojanje zajedničkog tijela u vidu borda direktora željezničkih preduzeća koja su u alijansi, koji bi u suštini bio organ koji bi rukovodio željeznicama.
Marinko Kontić, generalni direktor Javne željezničke korporacije (BHŽJK), kaže da se veoma brzo može očekivati ulazak ŽRS i ŽFBiH u zajedničko preduzeće “Cargo 10”, te da je to ogromna korist jer će lakše moći konkurisati i željeznicama Evrope, koje su daleko modernije.
Inače, BiH se obavezala da će do 2020. godine na najvažnijim koridorima podići brzine vozova na 160 km/h.
To će zahtijevati velika ulaganja u infrastrukturu, i to na koridoru 5c, od Šamca do južne granice s Hrvatskom, zatim od Dobrljina i Novog Grada preko Banjaluke i Doboja do Zvornika. Sve te projekte EU će pomagati kroz fondove i povoljne kredite.
Osim toga, planirana je i izgradnja nekoliko novih pružnih komunikacija. Jedna od pruga će biti od Šamca do Brčkog, druga od Broda do Modriče, a treća Banjaluka – Gradiška. U FBiH planirana je izgradnja pruge Banovići – Ilijaš, a studija izvodljivosti već se radi za prugu Čapljina – Nikšić, koja bi kod Trebinja prolazila i kroz RS.
S obzirom na to da se očekuje da će BiH najvjerovatnije krajem naredne godine postati kandidat za članstvo u EU, vjeruje se da će biti dostupno mnogo više fondova i kredita nego do sada po povoljnijim uslovima za realizaciju ovih projekata.
Nermin Podžić, iz Službe za odnose s javnošću Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH, kaže da je “Cargo 10” dobar znak, jer pokazuje da region ima namjeru da pospješi međusobnu saradnju zasnovanu na ekonomskom interesu.
Željeznice u EU
EU željeznice vidi kao veoma važan segment u budućem razvoju transportne infrastrukture, i to u velikoj mjeri iz ekoloških razloga, jer željeznice u principu manje zagađuju atmosferu, a postoje i ekonomski razlozi, posebno u teretnom saobraćaju, jer je željeznički prevoz mnogo jeftiniji.
Isti podaci pokazuju da je u ukupnom transportu dobara drumski saobraćaj zastupljen sa 44 odsto, sa 42 odsto vodeni saobraćaj, u okviru čega je i tri odsto riječnog saobraćaja, dok je željeznički transport dobara zastupljen tek sa deset odsto.
Putevima se u EU preveze oko 81 odsto putnika, od čega je najviše prevezeno ličnim automobilima. Osam odsto putuje vazdušnim prostorom, dok željeznice koristi tek šest odsto ljudi. Nezavisne novine
“Cargo 10” dobar znak za integraciju regiona
