Buknulo crno tržište nafte u Srpskoj

BANJALUKA – Enorman rast cijena goriva posljednjih mjeseci podstakao je crno tržište u Republici Srpskoj na kojem se dizel i benzin trenutno mogu kupiti za jednu marku jeftinije nego na benzinskim pumpama, saznaje CAPITAL.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj kreću se od 3,49 do 3,70 KM po litru, a sve su glasnije prognoze da će one ići i na četiri KM.

Međutim, prema informacijama CAPITAL-a, litar dizela se na crnom tržištu, može kupiti i za 2,6 KM, a na pojedinim mjestima i ako znate „prave ljude“, čak i jeftinije.

Naši sagovornici objašnjavaju da se crno tržište snabdijeva gorivom iz nelegalnog uvoza tako što nisu plaćene ekstremno visoke dažbine državi ili zahvaljujući krađi goriva, najčešće iz javnih preduzeća i građevinskih mašina.

U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH nemaju saznanja o nelegalnom uvozu, a isto kažu i u Inspektoratu RS koji je svoje snage skoncentrisao na kontrole zvaničnih prodajnih mjesta.

„Inspektorat RS od početka godine pa do danas nema saznanja niti bilo kakvih dojava o nelegalnoj prodaji goriva od strane fizičkih i pravnih lica u Srpskoj. Naše kontrole uglavnom se odvijaju po redovnom rasporedu, a samim tim praćenjem rasta cijena svakodnevno se kontrolišu benzinske pumpne stanice“, kazali su u Inspektoratu.

Dodali su da svakodnevno dobijaju određeni broj predstavki, a koje se uglavnom odnose na primjedbe, nedostatke i određene usluge koje se isključivo odnose na zaštitu prava potrošača.

Visoke cijene stimulišu crno tržište

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga informacije CAPITAL-a ne iznenađuju jer smo slično već doživjeli na tržištu cigareta.

„Kada su cijene cigareta premašile nivo prihvatljiv većini kupaca došlo je do ekspanzije crnog tržišta. Naravno, mnogo je lakše trgovati tako cigaretama nego gorivom, ali imali smo nekada situaciju da se na nekim pumpama ili mimo zvaničnih pumpnih stanica lož ulje prodavalo i sipalo direktno u rezervoare vozila po drastično nižim cijenama u odnosu na dizel gorivo“, ističe Gavran.

Kaže da, ukoliko se zaista raširi, možda ova pojava makar skrene pažnju vlasti da su neophodne mjere kako bi se zaštitili građani i privreda.

„Ako su već pokazali da ih zanima jedino budžet i da ih nije briga za potrebe građana i privrede onda bi ovakva pojava, koja znači izbjegavanje u potpunosti plaćanja poreza i akciza, možda mogla podstaknuti vlasti da je onemoguće suspenzijom akciza i smanjenjem PDV-a, pa bi u legalnim tokovima gorivo bilo jeftinije, a određeni prihodi, ipak, bi išli i u budžete“, zaključuje Gavran.

Prema podacima UIO BiH samo prihodi od akciza na naftu i naftne derivate u prvih pet mjeseci ove godine iznosili su 201,6 miliona KM, što je 8,4 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine.

Ukoliko se tome dodaju prihodi od PDV-a koji iznosi 17 odsto po litru goriva, a koje je danas za oko 80 odsto skuplje nego godinu ranije, jasno je da država i te kako ima prostora da reaguje i odrekne se dijela prihoda, ali i da će, ukoliko dođe do značajnijeg rasta crnog tržišta, budžeti to sigurno osjetiti.

Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH danas nije prihvatio prijedlog poslanika Saše Magazinovića (SDP) i Branislava Borenovića (PDP) da se na dnevni red sjednice uvrsti inicijativa koja se odnosi na poziv Domu naroda BiH na ukidanje akciza na naftu i naftne derivate na period od šest mjeseci.

CAPITAL: M. Ljubojević