BEOGRAD, Predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin izjavio je Tanjugu da se teško može kratkoročno zaustaviti poskupljenje hrane koje se negativno odrazilo na inflaciju prošle i ove godine i ukazao da bi vlada trebalo da poveća izdvajanja za agrar sa 2,8 na 10 odsto budžeta.
Miloš Bugarin je povodom pisma guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Dejana Šoškića Vladi Srbije, podsjetio da je PKS prošle godine upozoravala da će uslijediti ozbiljan inflatorni udar zbog porasta cijena hrane i prehrambenih proizvoda, a taj trend, nažalost, nastavljen je i u 2011.
“To je posljedica loše vođene agrarne politike i odnosa prema primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, prvenstveno prema stočarskoj”, ukazao je predsjednik PKS, ocjenjujući da se stepen razvijenosti neke poljoprivredne proizvodnje mjeri udjelom stočarske proizvodnje u njoj, koji u Srbiji iznosi 28,7 odsto.
Guverner Dejan Šoškić je u pismu premijeru Srbije Mirku Cvetkoviću ocijenio da su aktuelni inflatorni pritisci u Srbiji prije svega izazvani nestabilnošću na tržištu prehrambenih proizvoda, zbog čega bi bez odlaganja trebalo donijeti i sprovesti sistemske mjere za stabilizaciju tog tržišta i bitno smanjenje nestabilnosti cijena hrane.
Inflacija je u prva tri mjeseca ove godine dostigla 5,5 odsto, a tokom 2010 je iznijela 10,3 odsto.
Po Bugarinu, sve što se dešavalo sa nestašicom mlijeka, problemi koji će se možda desiti sa oskudicom mesa, kao i u neispunjavanje izvoznih kvota “bejbi bifa” (sada se ispunjavaju sa 20 do 25 odsto), posljedica je nemotivisanosti i neprofitabilnosti onih koji se bave tim poslom.
Bugarin je kazao kako samo premiranje mlijeka kod primarnih proizvođača u Srbiji, u odnosu prema zemljama u okruženju, “pokazuje da je to bio strahovito diskriminatorski odnos”.
“PKS je upozoravala da je potrebno izdvojiti iz budžeta Republike Srbije za sektor agrara mnogo više. Sada odvajamo negdje 2,8 odsto iz ukupnog budžeta za srpski agrar, što je apsolutno nedovoljno da bi on imao svoju razvojnu dinamiku”, naglasio je Bugarin.
Prema Bugarinu, udio koji agrar ostvaruje u ukupnom domaćem proizvodu (BDP) je oko 11 odsto, a kada se tome doda prehrambena industrija, taj udio je nekih 22-23 odsto u BDP Srbije.
Pri tome ne treba izgubiti iz vida da je sektor agrara jedina privredna grana koja ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni Srbije sa svijetom.
Bugarin je primjetio da Vlada može limitirati neke cijene poljoprivrednih proizvoda i napraviti sa prerađivačima određene dogovore.
To ministar poljoprivrede Dušan Petrović već radi i sa pekarima i sa prerađivačima mlijeka, sa klaničarima, podsjetio je Bugarin.
Predsjednik PKS je izrazio nadu da će resorni ministar uspjeti da iz postojećih sredstava budžeta “napravi multiplikativan efekat” tako što će regresirati kamate na kredite koje će povlačiti privredni subjekti, kako bi imali jeftinije elemente proizvodnje, odnosno kredite pod povoljnijim uslovima.
Bugarin je istakao kako poljoprivreda mora da bude profitabilna privredna grana, jer je ona ta koja najbrže vraća i donosi novostvorenu vrijednost.
To je privredna grana, nastavio je predsjednik PKS gdje država mora da napravi takav koncept da se izvoze proizvodi sa višom dodatom vrijednošću, da se ne izvozi kukuruz, već da se izvoze meso i prerađevine od mesa.
“Iz budžeta se mora izdvojiti 10 odsto za podsticanje poljoprivrede. Tražili smo 10 odsto, a bili bi srećni da je agrarni budžet pet odsto, a da se u naredne tri godine taj procenat popne na onaj procenat koji smatramo potrebnim”, rekao je Bugarin.
Predsjednik PKS Bugarin je zaključio da bi tek tada bio osiguran izvozni proizvod srpskog agrara sa većim stepenom finalizacije vrijedan pet miijardi dolara godišnje, za šta domaća poljoprivreda ima potencijal. Tanjug