BEOGRAD, Tržištu Srbije nedostaju prodavnice robe sa nižim cijenama – diskontni lanci. Tako bi proizvodi za svakodnevnu potrošnju, prije svega osnovne životne namirnice, mogli da se nabave po znatno nižim cijenama. Primjeri povoljne kupovine u Evropi svakako su „Lidl“ i „Aldi“, a jedan od tih lanaca je krajem prošle godine osnovao preduzeće u Srbiji.
Njemački internacionalni diskontni lanac „Lidl“ registrovao je svoje preduzeće u Srbiji krajem 2010. godine, što vjerovatno znači i najavu otvaranja prodajnih objekata te kompanije na ovdašnjem tržištu.
– Trenutno smo u fazi analize srpskog tržišta, pa samim tim nismo u mogućnosti da dajemo detaljnije informacije o planovima na tom tržištu – saopštili su nam u toj kompaniji u Beogradu.
Diskonteri se trude da njihovi maloprodajni objekti i sva operativa budu mnogo jeftiniji. Njihovi objekti su skromni, potrošači uglavnom sami otvaraju kutije i bez ičije pomoći biraju robu. Recimo, ne šire svoj asortiman na 50 vrsta čokolade, već prodaju samo tri vrste, koje kupuju u mnogo većim količinama, pa od dobavljača dobijaju povoljnije uslove u nabavci, što se kasnije odražava i na potrošače.
Tako poznati međunarodni lanac diskontera „Lidl“, koji radi tako što uglavnom ima svoje trgovinske marke, centralizovano nabavlja robu na jednom mjestu, za sve zemlje gdje posluje.
– Prave tendere za dobavljače iz cijelog svijeta i angažuju onog ko im je, na primjer, najpovoljniji za pravljenje jedne vrste čokolade, i tu čokoladu prodaju pod svojim imenom na svim tržištima gdje su prisutni – kažu trgovci.
Cijene u diskontima su niže zbog smanjenog asortimana, jeftinijih lokacija na kojima se ti objekti grade i malog broja zaposlenih. Pojavili su se u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj početkom pedesetih godina, i ne samo što im se isplatilo otvaranje ovog trgovačkog lanca, nego su i Nijemcima pomogli da lakše prebrode godine kada nije bilo mnogo novca i kada je trebalo ponovo izgraditi privredu.
– Diskonteri mogu da prodaju robu po znatno nižim cijenama jer je nabavljaju mnogo jeftinije i koncentrisani su na manji broj artikala u okviru jedne grupe – kaže Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Srbije.
ROBNE MARKE
Moderni diskonteri zadržali su akcenat na kvalitetu, imaju niži nivo usluge, ograničen asortiman, ali ogromno učešće proizvoda sopstvene trgovinske marke.
– Za sve proizvođače koji ne posjeduju snažne brendove i koji ne mogu sami da plasiraju svoje proizvode kroz velike trgovinske lance u Srbiji, a još manje u regionu, veoma značajna izvozna strategija je trgovinska robna marka – navode stručnjaci. Novosti