LONDON – Više od milion britanskih radnika suočiće se sa neizvjesnom budućnošću ove sedmice jer Velika Britanija postaje prva velika svjetska ekonomija koja ukida korona program podrške za očuvanje radnih mjesta.
Program, u okviru kojeg su na vrhuncu pandemije bile subvencionusane zarade trećine zaposlenih Britanaca da ostanu kod kuće, koštao je više od 68 milijardi funti (93 milijarde dolara), što je najskuplja pojedinačna mjera iz paketa britanske ekonomske podrške tokom pandemije, piše Rojters.
Takođe, taj program je označio oštar zaokret u politici Britanije gdje su naknade za nezaposlene niske u odnosu na evropske standarde.
Pristup pandemijskoj podršci očuvanju radnih mjesta u Britaniji i u drugim evropskim zemljama razlikovao se od Sjedinjenih Država, koje su uveliko povećale naknade za ljude na prinudnom odmoru, ali su učinile mnogo manje za očuvanje veze između poslodavaca i zaposlenih.
Druge evropske zemlje, koje imaju veću tradiciju s programima skraćenog radnog vremena, poput Njemačke, nastaviće sa podrškom radnicima koje su prinudno na čekanju, barem onima u teže pogođenim sektorima.
Ipak, imajući u vidu da su britanski poslodavci oglasili rekordno veliki broj slobodnih radnih mjesta u septembru 2021. te akutni nedostatak radnika, poput vozači kamiona, većina posmatrača smatra da je Britanija u pravu što 30. septembra ukida ovu šemu.
“Sada moramo više da se fokusiramo na aktivne mjere kako bismo pomogli ljudima da dobiju poslove koji su im dostupni, a ne na pasivne mjere po kojima su ljudi plaćani da ne rade”, kaže Toni Vilson, direktor Instituta za studije o zapošljavanju.
Međutim, kratkoročne posljedice okončanja ovog programa na nezaposlenost i širu ekonomiju su nejasne. Banka Engleske je prošle sedmice to ocijenila kao ključni izvor neizvjesnosti u vezi sa njenim odlučivanjem o tome kada da poveća kamatne stope, a guverner Endrju Bejli je tu situaciju nazvao zagonetkom za centralne bankare.
Zvanični podaci pokazuju da je krajem jula u Britaniji na potpunom ili djelimičnom prinudnom odmoru bilo 1,56 miliona zaposlenih u odnosu 8,86 miliona u maju 2020. u špicu pandemije, neposredno nakon pokretanja programa podrške zaposlenosti.
Od tog broja, nešto više od polovine radnika je bilo potpuno oslobođeno dolaska na posao, dok je ostatak djelimično bio angažovan u odnosu na pun fond radnih sati prije pandemije. Tanjug