BANJALUKA, Kretanja na tržištu kapitala RS u posljednjih godinu dana sve više prate finansijske rezultate preduzeća, što ranije i nije bio slučaj, ocjenjuje Milan Božić, direktor Banjalučke berze.
On je uoči današnje jednodnevne Međunarodne konferencije Banjalučke berze rekao da, uprkos krizi, u RS postoje i primjeri značajnog uvećanja cijena akcija, posebno kod preduzeća koja su u prethodnom periodu isplaćivala dividende.
“Pad BIRS u 2009. od 3,5 odsto skoro u potpunosti korespondira s padom prihoda preduzeća čije se akcije nalaze u sastavu indeksa. Stoga se može očekivati da će određeno poboljšanje poslovanja, koje je zabilježano u prvom kvartalu, imati uticaj na buduće kretanje cijena akcija”, kazao je Božić.
Istakao je da preduzeća više pažnje treba da posvete pružanju dovoljno informacija investitorima o perspektivama njihovog poslovanja, kako bi se suzio prostor za špekulacije.
*Prošlu godinu obilježili su nastavak krize i emisije obveznica.
BOŽIĆ: Tokom 2009. kriza je neumoljivo otkrivala brojne slabosti globalnog finansijskog sistema, tako da su se tržišta kapitala oporavljala u okvirima koje je nametala kriza. Neizvjesnost u pogledu uticaja krize na poslovne rezultate preduzeća i dalje je velika.
Prethodnu godinu obilježilo je i značajno uvećanje interesa za obveznice. Bilo je dosta emisija opštinskih obveznica, a na sekundarnom tržištu se posebno aktivno trgovalo obveznicama RS. Iako to indeksi još ne pokazuju, može se konstatovati da se tržište kapitala u nekim aspektima ipak postepeno oporavlja, s obzirom na to da investitori sve više pažnje posvećuju stvarnim pokazateljima poslovanja preduzeća.
*Prva tema konferencije tiče se korporativnog upravljanja u RS, koje mnogi analitičari označavaju kao ključnu boljku domaćeg tržišta kapitala. Iako se o tome dosta govori, nisu vidljivi konkretni pomaci na tom polju. Šta je razlog tome i kako to promijeniti?
BOŽIĆ: Izostanak vidljivih pomaka na planu poboljšanja korporativnog upravljanja rezultat je nedovoljne zainteresovanosti većine preduzeća za ovu problematiku. Njihovo poslovanje se uglavnom finansira putem bankarskih kredita, tako da još ne postoji prirodni poticaj da se više pažnje posveti animiranju investitora na tržištu kapitala. Posljednja dešavanja upućuju na to da će se to ipak morati mijenjati, jer će preduzeća koja prepoznaju mogućnosti dodatnih izvora finansiranja na tržištu kapitala biti u strateškoj prednosti. Trenutno se prakse korporativnog upravljanja uglavnom svode na formalno ispunjavanje zakonskih obaveza. Kada implementacija dobre prakse korporativnog upravljanja bude uslov za pribavljanje kapitala stvari će se bitno promijeniti. Nova rješenja u Zakonu u privrednim društvima nude brojne mehanizme za efektivnu zaštitu prava akcionara, ali problem predstavlja nedovoljna upućenost malih akcionara, te očekivanje da će neko drugi u njihovo ime preduzimati mjere za njihovu zaštitu.
*Ogroman problem za tržište predstavlja iznošenje profita iz akcionarskih društava preko njihovih poveznih lica. Da li nadležne institucije išta preduzimaju na suzbijanju te pojave?
BOŽIĆ: Investitori veoma često upućuju na rješavanje pitanja poslovanja sa povezanim licima. Riječ je o veoma kompleksnoj problematici koja pobuđuje veliki interes na tržištima kapitala širom svijeta. Treba naglasiti da su na ovom planu interesi države i manjinskih akcionara u potpunosti usaglašeni. S obzirom na to da država naplaćuje porez u iznosu od 10 odsto od ostvarene dobiti njen interes je jednak interesu akcionara koji ima 10 odsto akcija u preduzeću. Za državu je posebno štetno ako se profit izvlači preko povezanih lica u inostranstvu. Zakonski propisi RS u ovaj oblasti su veoma striktni, te postoje mehanizmi za sprečavanje ovakve prakse. Raduje i činjenica što je Poreska uprava već pokrenula aktivnosti u vezi s obukom svojih inspektora na otkrivanju ovakvih praksi.
*Jedan od zaključaka nedavne sjednice Skupštine Evropske banke za obnovu i razvoj u cilju privrednog rasta zemalja u regionu bila je potreba razvoja domaćeg tržišta kapitala. Koji su prvi koraci koje bi u tom pravcu trebalo preduzeti?
BOŽIĆ: Banjalučka berza je uvijek isticala važnost oslanjanja na domaće izvore finansiranja. U vrijeme jeftinih i dostupnih kredita niko se nije pretjerano obazirao na moguće posljedice pretjerane spoljne zaduženosti. Treba naglasiti da se pod spoljnim dugom ne podrazumijeva samo dug države, već i zaduženja banaka i privrednih subjekata. Danas se u zemljama okruženja uglavnom ističe visoka kreditna zaduženost kao ograničavajući faktor privrednog razvoja. Pri tome se zanemaruje još jedan veliki problem koji je u vezi s činjenicom da su zemlje u tranziciji prepustile stranim vlasnicima veliki dio preduzeća u sektorima koji se smatraju visokoakumulativnim. Tako se odlučivanje o raspodjeli društvene akumulacije izmješta u inostranstvo. S obzirom na nepostajanje ograničenja u vezi s repatrijacijom dobiti, postoji realni rizik od smanjivanja razvojnih potencijala društva. Emisije obveznica gradova i opština pokazale su da je moguće više koristiti domaće izvore, s obzirom na to da se u sve većoj mjeri pojavljuju lokalni investitori. Sljedeći korak bi trebalo učiniti na planu emisije obveznica RS za finansiranje razvojnih projekata, što bi mogla biti dobra početna osnova za stvaranje tržišta novca. Bilo bi dobro ako bi se i Centralna banka uključila u ovaj projekat, za šta je neophodno preispitati neka zakonska ograničenja koja onemogućavaju njenu aktivniju ulogu na domaćem finansijkom tržištu.
*Da li preduzeća vide svoju šansu finansiranja na tržištu kapitala?
BOŽIĆ: Kada su u pitanju preduzeća, treba naglasiti da se ona i dalje uglavnom finansiraju bankarskim kreditima, rjeđe se odlučujući da kroz emisije hartija od vrijednosti prikupe sredstva za razvoj. Postojeći trend rasta zaduženosti upućuje na neophodnost da se otvore procesi dokapitalizacije većine preduzeća na tržištu kapitala. Da bi to bilo moguće neophodno je stalno raditi na unapređenju korporativnog upravljanja, kako bi se vratilo povjerenje investitora. Preduzeća koja žele da se na ovaj način finansiraju moraju imati jasne razvojne ciljeve i programe i projekcije budućih poslovnih rezultata na osnovu kojih bi se investitori odlučili da kupuju njihove hartije od vrijednosti. Sa druge strane, neophodno je kontinuirano edukovati stanovništvo, prije svega kroz redovno obrazovanje, u vezi sa štednjom i investiranjem, kako bi se proširila baza domaćih investitora. Put ka pretežnom oslanjanju na vlastite izvore finansiranja nije ni jednostavan, ali ne postoji alternativa za održivi ekonomski razvoj.
Novine na tržištu kapitala
*Kada se može očekivati najavljeno uvrštavaje prvih akcija na A listu službenog tržišta Banjalučke berze, izdavanje prvih kratkoročnih hartija u vidu trezorskih zapisa, te formiranje jedinstvene baze podataka finansijskog sektora RS?
BOŽIĆ: Očekujemo da će se to desiti već tokom ove godine, jer postoje određene najave. Ključni uslov za A listu je implementacija dobrih praksi korporativnog upravljanja. Pored toga, unapređuje se transparentnost poslovanja, s obzirom na to da će informacije biti dostupne i na engleskom jeziku.
Kada su u pitanju trezorski zapisi, treba istaći da ne postoje zakonske prepreke za njihovo izdavanje. Preostaje da se donesu određeni podzakonski akti koji bi bliže regulisali tehnologiju izdavanja. Izdavanje ovih zapisa je najbolji put da se započne sa stvaranjem tržišta novca. Praksa iz susjednih zemalja pokazuje da se na bazi ovih papira izračunava i referentna kamatna stopa, čije nepostojanje danas predstavlja veliki problem.
Formiranje statističke baza finansijskog tržišta RS je neophodan preduslov za aktivno upravljanje njegovim razvojem. To je važan projekat i u svjetlu budućeg pristupanja EU. Banjalučka berza je već pripremila dokument koji pokriva dio koji se odnosi na tržište kapitala u skladu s rješenjima iz Slovenije te predstoji da se institucije tržišta kapitala usaglase u vezi sa dinamikom realizacije. Nezavisne novine
7 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Nigdje ni riječi o ključnim problemima našeg tržišta kapitala: Ponašanje Vlade RS kao akcionara, netransparentno poslovno okruženje, (ne)rad institucija…
Iz intervjua se opet stiče utisak da je za sve kriva svjetska finansijska kriza, a djelimično i sama preduzeća koja ne poštuju principe korporativnog upravljanja i nisu prepoznala potencijal tržišta kapitala…
kako nije pa pitao je za izvlacenje profita preko povezanih lica !!! a ovaj kaze da poreska uprava obucava inspektore da pronadju ovakve slucajeve!!!
uuaaaaaaaaaaaa
kuku lelee ode ja prodati ove svoje vaucere,nema ovde selameta….
Ta ista Vlada subvencioniše najveće poreske dužnike… Ukida rješenja Poreske uprave za prinudnu naplatu, pa im daje premije, povlaštene cijene struje, jednokratne pomoći da ne otpuštaju radnike itd. A oni uredno izvlače profit, duguju državi i drže radnike na crno ili ih plaćaju kao robove.. Stvoren je baš dobar privredni ambijent, nema šta.
Tu vam nimalo neće pomoći na engleskom objavljeni principi korporativnog upravljanja kojih se niko ne pridržava, a pogotovo ne Vlada RS.
Ako su kod nas javni radovi, u kojima se država ili opštine pojavljuju kao investitor, nosilac razvoja, a znamo da na tim tenderima uvijek istih nekoliko preduzeća dobija poslove, onda ne vidim o kakvim pretpostavkama za razvoj govorimo?? A berza sa dnevim prometom mini marketa je samo ogledalo stanja u privredi…
Možda su građani ovce koje će povjerovati u svakakve izjave, ali investitori sigurno nisu naivni.
Akcionar! Ne budite malodušni. U moj grad je prije pola godine dolazila grupa poslovnih ljudi sa Korzike. Posle njih kroz tri mjeseca došla je druga grupa poslovnih ljudi sa Sicilije. Ja sam ovakav, kakav sam sa dozom cinizma, preporučio njihovim domaćinima da ih upute u Banja Luku kod Laktaša, jer tamo mogu sklopiti bolje poslove i sigurnije investirati. Zar to nije šansa za berzu.
G. Božić opet prića ono što mora, a ne što bi trebalo. Očito se i on samo drži svoje stolice, da slučajno ne padne. Njegov komentar više-manje sličan je komentarima od prije godinu dana, kad stvarni uzroci kolapsa tržišta kapitala RS nisu bili toliko očiti i iznešeni u medije pa se njima dalo lakše manipulirati.
Ipak Božić pazi šta će reći. Kada njemu ističe mandat.
On može da sleti veoma brzo. To samo treba da odluče UO i akcionari. Ukoliko vidimo ko su akcionari možemo zaključiti i ko može da ga smjeni. Ukoliko to naravno želi. Neko mladji sa berze bi mogao ili neko drugi izvan berze. Mladji ljudi, tako kaže dobra praksa:-), imaju više ideja.