BEOGRAD, Prošle godine duže od 30 dana bolovala su ukupno 77.674 radnika. Oni su zajedno proveli na bolovanju 11 godina i više od 11 mjeseci, ukupno 4.144.491 dan.
Četiri od 100 radnika u Srbiji bila su lani u svakom trenutku na bolovanju dužem od 30 dana što je državu koštalo 4,973 milijardi dinara. Iako se bolovalo ni manje, ni više nego godinu dana ranije, troškovi za naknade su lani, ipak, bili manji za 1,027 milijardi dinara nego 2008. godine, jer su se u međuvremenu smanjili i broj zaposlenih i zarade.
Vladan Ignjatović, pomoćnik direktora RZZO kaže da se u prosjeku bolovalo 53,36 dana. Prema njegovim riječima prosječna nadoknada za bolovanje po zaposlenom bila je 75.470 dinara.
Godinu dana ranije iz kase zdravstvenog osiguranja za bolovanja je izdvojeno šest milijardi dinara, a tada su i plate bile veće nego sada. A, na spisku zaposlenih bilo je 100.000 ljudi više. Prema presjeku od 31. decembra prošle godine, u Srbiji su zvanično zaposlena 1.910.382 stanovnika, a godinu ranije 2.100.000.
Užičani najviše na bolovanju, “najzdraviji” Pančevci
Od Užičana, koji su dugo bili prvi po odlasku na bolovanje, “rejting” su ove godine preuzeli zaposleni u Zaječaru i okolini.
Od 100 zaposlenih više od petoro (5,14) svakog radnog dana bili su na bolovanju. Sa posla su zbog bolesti najređe odsustvovali zaposleni u Pančevu. Tu je bolovanje koristilo 2,39 odsto radnika.
U oblasti bolovanja u Srbiji se, izgleda, već primjenjuju evropski standardi. Stopa bolovanja sa nekadašnjih sedam odsto pala je na oko četiri odsto. Zaposlenima se ne isplati da boluju, jer za to vrijeme primaju naknadu u visini od samo 65 odsto zarade, a mnogi se u vrijeme kada se lako ostaje bez posla plaše da idu na bolovanje.
Najčešće odsustvo zbog trudnoće
U domovima zdravlja kažu da pacijenti samo kad baš moraju pristaju da odu čak i na kraće bolovanje. Radije bolesni idu na posao, ili “troše” dane od odmora. Najviše se na bolovanje, ipak, ide zbog stanja koje zapravo i nije bolest – trudnoće.
Lani je na bolovanju bilo 17.812 trudnica, koje su van posla provele zajedno 973.020 dana. Zbog bolesti lokomotornog sistema bilo je odsutno 9.427 zaposlenih, a zbog bolesti srca i krvnih sudova 8.355 radnika koji su se lječili 539.190 dana. Novosti