SARAJEVO, BiH je u proteklih godinu dana povećala izvoz malina za 320 odsto. Nijemci, Austrijanci, Holanđani jeli su ove godine maline iz BiH.
U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu da je ovo najbolji postignuti rezultat kada je u pitanju izvoz. Kako je riječ o velikom potencijalu, očekuje se i podrška nadležnih ministarstava kako bi i naredne godine proizvodnja mogla da se širi.
Amir Makić iz Bužima počeo je sa uzgojem maline prije pet godina. Jedan je od najuspješnijih proizvođača maline u BiH. Gotovo cjelokupnu proizvodnju izvozi u zemlje EU.
„Malina je kultura koja se u našim uslovima jako dobro adaptira. Sorte koje smo mi počeli saditi, to su sorta Polka, Tulameen, namijenjene su za upotrebu u svježem stanju. Opština Bužim nalazi se u sjeverozapadnom dijelu BiH i isturena je skroz prema tržištu EU, tako da smo vidjeli jako dobru mogućnost za plasman robe u svježem stanju jer nam je tržište jako blizu. Prvi naši kontakti i iskustva su bili takvi da je tržište primilo takvu robu, i onda smo krenuli u intenzivniju proizvodnju. Sad imamo uzgoja oko 300 dunuma, odnosno 30 hektara u punoj proizvodnji i tendencija nam je dalje širenje te površine. Ove sezone smo uspjeli na tržište EU plasirati oko 70 tona svježe maline“, kaže Amir Makić.
Uzgoj maline u BiH, zahvaljujući programu i USAID-a, čiji su eksperti u protekle tri godine intenzivno radili na uzgoju 50 novih sorti ove voćke, i edukaciji više od 3.000 poljoprivrednika, povećan je za više od 300 odsto. Bosnu i Hercegovinu je ovaj uspjeh svrstao na 12. mjesto u svijetu po proizvodnji smrznute maline.
Potencijal je veliki zbog geografskog položaja koji BiH omogućuje i izvoz svježe maline, kaže Zdravko Marinković, direktor sektora privrede Spoljnotrgovinske komore BiH:
„U ovoj godini značajno smo izvozili u Hrvatsku, Njemačku, Austriju i druge zemlje EU., tako da je iduća godina godina u kojoj se na tržište EU u značajnoj mjeri može izvoziti“, navodi Marinković.
Marinković napominje da evropsko tržište zahtijeva visoku kvalitetu proizvoda, naročito iz zemalja koje još nisu članice EU:
„Evropsko tržište je jako izbirljivo. Ako nemate kvalitet, nemate ni prodaju. Kvalitet je tu. Edukacije je bilo dovoljno – tu nam značajno pomažu naši partneri – to su USAID, SIDA, Farmaprojekat koji su neposredno na terenu i pokušavaju na kvalitetan način educirati stanovništvo na koji način proizvoditi, pakovati i izvoziti.“
Brz povrat uloženog
Makić objašnjava koje je uslove neophodno ispuniti za izvoz na tržište EU:
„EU trenutno traži od sertifikata globalgap kao sertifikat koji sertifikuje proizvodnju. Kasnije će doći HACCP i ostali sertifikati. Mi smo uspjeli postići taj standard i sad uspijevamo plasirati robu na tržište bez nekih poteškoća. Uspijevamo postići to da su sorte održive, da se uspiju držati pet do šest dana u svježem stanju, što je neminovno za tržište – i sad zasad bez nekih značajnijih problema uspijevamo proizvesti, odnosno plasirati robu na tržište.“
Proizvodnja malina donosi relativno brz povrat uloženih sredstava i daje mogućnost zapošljavanja ruralnog stanovništva u BiH. No, da bi se iskoristio ovaj potencijal, potrebna je podrška nadležnih ministarstava i lokalne zajednice, kaže Makić:
„Postoje određene institucije koje daju manja ili veća sredstva, ali sad ta sredstva treba usmjeravati u smislu značajnijih pomaka – da se planski vidi šta je nedostatak same proizvodnje i da se sredstva usmjeravaju u tom pravcu. Konkretno, ove godine je bila suša i bilo je negdje oko 270, 280 tona maline zbog suše, ali s druge strane razlog je i to što plantaže nisu dovoljno navodnjene. Plantaže su sve tako zamišljene i osmišljene da su fizički odvojene mrežom, znači da je proizvodnja fizički totalno odvojena od ostalih površina, svaka biljka na plantaži ima do sebe dovedenu kapaljku koja bi trebala da je navodnjava, međutim, na 60, 70 odsto površina nije bilo vode u dotoku, tako da je to rezultiralo time da je prinos značajno pao. Znači, stvoreni su uslovi, ali sad treba usmjeriti sredstva u tom pravcu. I možda više sluha imati direktno na terenu, sa ljudima koji su tu, koji vide šta je problem i sredstva usmjeriti u tom pravcu.“
Paralelno sa rastom izvoza, znatno se smanjio i uvoz maline u BiH. Zarada od ovogodišnjeg plasmana malina je bila oko 700.000 KM. Planirano je da se u idućoj godini izvoz udvostruči. Uz malo sluha nadležnih organa, BiH bi već naredne godine mogla ući u prvih deset proizvođača malina u svijetu. Nezavisne novine