SARAJEVO, BiH se još dobro drži kad su u pitanju makroekonomska stabilnost, zdravstvo i obrazovanje, ali u ostalim indikatorima konkurentnosti u kojima smo do 2006. godine uglavnom bilježili napredak sada nazadujemo, kazao je juče Zlatko Lagumdžija, direktor MIT centra Ekonomskog fakulteta Sarajevo.
On je juče u Sarajevu predstavio izvještaj o konkurentnosti BiH, koji je deveti put poslije rata sačinio MIT centar u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom iz Davosa i Akademijom nauka i umjetnosti BiH. BiH je na svjetskoj listi konkurentnosti za 2009/2010. godinu, koja je na globalnom nivou objavljena u septembru, plasirana na 109. mjesto u konkurenciji 133 zemlje. BiH se pozicionirala iza Ugande, a ispred Kambodže i u odnosu na izvještaj iz prethodne godine nazadovala je za dva mjesta. Ovogodišnji izvještaj pokazao je da je BiH na posljednjem mjestu među zemljama regije, a najviše zaostajemo u parametru inovativnosti i sofisticiranosti.
Lagumdžija kao najproblematičniji faktor za poslovanje u BiH navodi nestabilnost vlada, ističući da do prije tri godine to nije postojalo kao problem, a sada je na prvom mjestu. Takođe, poslovna zajednica ima probleme s nestabilnošću politika, te neefikasnom vladinom birokratijom.
“U regiji Crna Gora i Albanija bilježe najveći prodor u podizanju konkurentnosti i ponajprije zahvaljujući njima regija ide naprijed”, istakao je Lagumdžija.
Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH, predstavio je rezultate izvještaja “Doing business” za 2010. godinu prema kojem je BiH ostvarila blagi napredak i sa 119. se popela na 116. mjesto u konkurenciji 183 zemlje.
“Nakon krize svijet će biti mnogo konkurentniji, posebno u ovoj regiji. Biće dobitnika i onih koji zaostaju i stoga od reformi koje čekaju na provođenje zavisi na kojem će se mjestu na ljestvici BiH nalaziti”, istakao je Mantovaneli.
Božidar Matić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, upozorio je na nedopustivo mala izdvajanja za istraživački rad i tehnološki razvoj, što nas u odnosu na zemlje regije čini nekonkurentnim.
“U BiH je prošle godine na svim nivoima za ove namjene izdvojeno sramotno malih 17 miliona KM”, kazao je Matić i istakao da ovakvu praksu treba promijeniti ukoliko ne želimo da u EU radimo kao konobari i sobarice.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić apelovao je na sve vlade u BiH da iskoriste ovaj dragocjeni izvještaj i krenu u akciju. Rafi Gregorijan, viši zamjenik visokog predstavnika u BiH, napomenuo je da BiH nazaduje zbog toga što se ključne reforme odgađaju, dok političari zbog vlastitih interesa dodatno pogoršavaju situaciju.
“Postoji suštinska veza između ukorijenjene korupcije na najvišim niovima vlasti i pada BiH na ljestvici konkurentnosti”, ustvrdio je Gregorijan i dodao da nezaposlenost najbolje oslikava pad konkurentnosti BiH. Nezavisne novine