BiH kaska za četvrtom industrijskom revolucijom, trebat će nam sve više IT stručnjaka

Nove promjene u vještačkoj inteligenciji, robotici, autoindustriji, 3D printanju i drugim kompjuterskim oblastima nadmašile su očekivanja ljudi proteklih godina. Pametni uređaji koji se mijenjaju i proizvode u veoma kratkom vremenu znatno utječu na našu svakodnevnicu. Stoga smo pitali stručnjake iz ove oblasti je li Bosna i Hercegovina sposobna da zajedno s drugim razvijenijim zemljama uplovi u četvrtu industrijsku revoluciju.

Digitalno doba

Generalni menadžer Asocijacije kompanija softverske industrije Bit Alijansa Armin Talić podsjeća kako je četvrta industrijska revolucija ili industrija 4.0 pojam koji karakterizira digitalno doba.

“Ono što je dosad bila praksa pokazalo se da je, koliko god je tehnologija neophodna, više od 90 posto digitalizacije propalo. Postavlja se pitanje gdje i na koji način digitalizacija, odnosno četvrta revolucija i ono što ona nosi može kreirati vrijednost. Ona neće obuhvatiti sve, tako da dosta stvari neće uspjeti. Kada je riječ o BiH, mogu reći kako su vladine institucije prva prepreka za četvrtu industrijsku revoluciju. S obzirom na kompleksnost donošenja bilo kakvih odluka u BiH, definitivno će sve ići mnogo sporije i sporadično. Nadam se da će se četvrta revolucija u BiH dešavati u kontekstu privatnih inicijativa”, govori nam Talić.

Dodaje kako BiH još nije ni zagrebala industriju 4.0, a veliki problem vidi u nositeljima obrazovanja u našoj zemlji, koji nemaju sluha za tržište rada.

“Na zavodima zapošljavanja imamo veliki apsurd. Ljudi s nekim fakultetima nema nikako, dok za neke struke postoje desetine hiljada mladih s istom diplomom. Moramo slušati potrebe tržišta rada i zavoda za zapošljvanje. S druge strane, trebamo omogućiti veće upisne kvote na onim fakultetima čiji studenti se ne nalaze na birou za zapošljavanje”, ističe Talić.

Prema posljednjim istraživanjima Bit Alijanse, u BiH postoji hitna potreba za 6.000 softver-inžinjera, programera i ostalih stručnjaka iz izvozno orijentirane bh. softverske industrije. Procjena je da bi se njihovim angažmanom u BiH prihodovalo više od 540 miliona maraka godišnje. Stoga Talić smatra da bi BiH trebala usmjeriti društvenu energiju na školovanje softver-inžinjera, što bi ojačalo našu zemlju na putu četvrte industrijske revolucije.

“Ukoliko bismo popunili sve potencijalne tražene pozicije u brzorastućoj softverskoj industriji, ona bi postala istinski motor razvoja našeg društva i vodeća izvozna industrija. Izuzev nekoliko pozitivnih primjera, nažalost, niti se institucionalno ulaže u obrazovanje ovog kadra kroz univerzitete, niti postoji odgovarajuća zakonska i budžetska podrška državnih struktura”, smatra Talić.

Nedostatak kadra u IT sektoru utječe i na privlačenje stranih investicija u našu zemlju. Kako saznajemo iz Agencije za privlačenje stranih investicija u BiH (FIPA), u posljednje vrijeme javlja se veliki interes stranih investitora za IT sektor u BiH. Međutim, manjak programera je ograničavajući faktor.

Menadžerica IT kompanije “Symphony” Delila Zeljković ističe kako je BiH na neki način dio četvrte industrijske revolucije.

“Određeni broj IT kompanija iz naše države sarađuje s klijentima koji uveliko rade na projektima i idejama koji do prije nekoliko godina nisu uopće postojali“, govori nam Zeljković.

Međutim, i Zeljković je razočarana, jer bh. obrazovne institucije ne prate tehnološke trendove iako inžinjeri iz BiH spremno uče i savladavaju nove tehnologije.

“Većina inžinjera je u potrazi za izazovnijim projektima primorana samostalno raditi na svom obrazovanju i napredovanju. U narednom periodu nas čeka zanimljiv period što se tiče tehnoloških inovacija i trebamo biti sretni što talentirani ljudi iz naše države imaju priliku raditi na projektima koji mijenjaju naš svijet. U isto vrijeme gajimo nadu da će obrazovni sistem i relevantne institucije bolje pratiti potrebe za radnom snagom na IT tržištu”, naglasila je Zeljković.

Programeri najtraženiji

Ogromnoj potrebi za programerima u BiH svjedoči i dekan Fakulteta informacijskih tehnologija Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru Jasmin Azemović kojeg velike firme i privatnici zovu svakog mjeseca tražeći nove radnike. Prema njegovom mišljenju, BiH još ne može odgovoriti potrebama tržišta i popuniti tražena mjesta.

“Nova industrijska revolucija u svijetu dolazi na velika vrata, a manje-više i kod nas. Nastojim uvijek podvući liniju koja ide u korist nama i ovoj državi, a to je da je IT jedini sektor koji ne poznaje granice i one okvire koji nas stežu iznutra. IT je sam od sebe propulzivan, ne poznaje lične interese i državne institucije. Samim tim, svi koji su u tom sektoru su izvučeni na stranu i mogu raditi svoj posao bez nekih stega“, ističe Azemović te potcrtava kako je IT definitivno najrazvijenija i najtraženija oblast u BiH.

Umjetna inteligencija, mašinsko učenje i sve nove stvari imaju perspektivu i u BiH. Azemović smatra da će sve kompanije iz IT sektora naći sredstva i vrijeme da ulože u svoj kadar kako bi obučili ljude. Fakulteti informacijskih tehnologija također svakodnevno ulažu u svoj kadar i nove tehnologije, što se ne može reći i za bh. institucije.

“Pokušavamo nadomjestiti taj jaz našim zalaganjem, trudom i raznim događajima za studente”, kaže Azemović.

On predviđa da će potreba za programerima u BiH biti sve veća. Rastom broja pametnih uređaja i njihovih korisnika, kako kaže Azemović, neophodna su i nova programska rješenja. Stoga je u IT sektoru i u našoj zemlji poprilično lako doći do posla.

“Naši studenti nađu posao i prije kraja studija. To nije baš pohvalno jer tu nastaje problem za njih, jer napuštaju fakultet pa se vraćaju kasnije završavati. S druge strane, dobro im je jer riješe pitanje egzistencije”, govori nam Azemović.

Podsjećamo, prva industrijska revolucija zamijenila je ručni rad mehaničkim. Druga je dovela do prve proizvodnje na pokretnoj traci, što je omogućilo masovnu proizvodnju. Treća industrijska revolucija došla je 1970. godine korištenjem elektronike i IT-a za digitalizaciju i automatizaciju u tvornicama.

Industrija 4.0 želi individualizirati proizvode, što znači da bi tvornice u budućnosti trebale biti fleksibilne i odgovoriti na pojedinačne zahtjeve kupaca, a samim time i stvarati inovativne proizvode i usluge. Klix.ba