BANJALUKA – Iako se obavezala da će početi prelazak na obnovljive izvore i napuštati prljave energente, BiH još uvijek živi i, nažalost, pokušava da se razvija na konceptu energetike iz osamdesetih godina prošlog vijeka, shvatajući energetsku tranziciju kao prijetnju, a ne kao šansu za ubrzani i održiv razvoj.
Ovo je stav stručne javnosti u vezi ispunjavanja obaveza koje je BiH preuzela potpisujući sporazume sa Evropskom unijom.
Konsultant u oblasti energetske tranzicije Damir Miljević kaže da BiH u ovom procesu značajno zaostaje za Evropom i regionom u svim segmentima, počevši od dekarbonizacije, preko digitalizacije i decentralizacije, pa sve do demokratizacije energetskog sektora.
“To se najbolje manifestuje kroz izvještaje Energetske zajednice u kojem je BiH svake godine među najlošije rangiranim zemljama. Zato nam prijeti potpuna marginalizacija zemlje kada su u pitanju energetski, investicioni i ekonomski trendovi i tokovi”, smatra Miljević.
Potpisivanjem tzv. Sofijske deklaracije pred kraj 2021. godine BiH je, priča Miljević, preuzela obavezu da će postati karbonski neutralna do 2050. godine sa drugim evropskim zemljama. Međutim, na tome se skoro ništa ne radi.
Fosilna goriva čine 75 odsto svih izvora energije u BiH
“Obavezali smo se da ćemo prestati koristiti ugalj, naftu i plin kao energente, ali na tom planu gotovo ništa ne činimo. Do 2030. godine smo obavezni uvesti naplatu emisija CO2 od zagađivača. Sedam godina do tada, mi još uvijek ni na koji način ne oporezujemo emitere CO2. Koliki zadatak i obaveza stoji pred nama najbolje govori podatak da u ukupnom energetskom bilansu BiH fosilna goriva svih vrsta čine preko 75 odsto svih izvora energije. I pored toga, u BiH se vlasti i elektroprivrede i dalje zanose izgradnjom novih energetskih blokova na ugalj i modernizacijom postojećih, najskupljih i najprljavijih izvora energije”, objašnjava Miljević.
Da problem bude još veći, objašnjava, mi i energiju koristimo neracionalno i po tome smo najgori u regionu i svijetu, jer potrošimo četiri puta više od prosjeka zemalja EU i 35 odsto više nego Sjeverna Makedonija ili Crna Gora.
U istraživanju Barometra spremnosti zemalja za energetsku tranziciju u kojem je učestvovalo 120 stručnjaka, ocijenjeno je da je najveći problem u energetskoj tranziciji u BiH ocjena da se ona fingira, odnosno, da se jedno priča, a drugo radi.
“To je posljedica apsolutnog nerazumijevanja i neznanja ili ignorisanja svega onoga što se dešava u svijetu i u našem neposrednom okruženju. Takođe, utvđena je i čvrsta veza politike i elektroprivreda koji su od strane eksperata ocijenjeni kao kočničari tranzicije zbog monopolskog položaja, ali i kao akteri koji nemaju dovoljno znanja, vještina i finansijske snage da predvode tranziciju u zemlji”, kaže Miljević.
Glavna posljedica našeg odlaganja i fingiranja energetske tranzicije neće biti nikakva kazna, nego će cijenu toga opet platiti građani i privreda kroz ekonomsko, društveno i privredno zaostajanje, te dalju marginalizaciju zemlje.
Doktor elektrotehničkih nauka i profesor emeritus Mirza Kušljugić za portal CAPITAL kaže da je ubijeđen da, prilikom potpisivanja međunarodnih ugovora i sporazuma, oni koji su predstavljali BiH, nisu imali jasnu sliku i svijest gdje se nalazimo i koliko su komplikovani procesi kroz koje bismo trebali proći. Govori da BiH veoma zaostaje za svijetom i ne vidi problem koji prijeti svima.
“Suštinsko pitanje je da li smo, kada smo preuzimali obaveze od EU, bili vođeni samo finansijskom komponentom. Energetska tranzicija je prije korone bila proces dekarbonizacije, povećanja energetske efikasnosti, elektrifikacije, smanjenja potrošnje, te napuštanja fosilnih goriva. Sada se ona mora posmatrati sa aspekta sigurnosti snabdijevanja i postavlja se pitanje koje su to politike koje dugoročno omogućavaju energetsku tranziciju i dekarbonizaciju, a kratkoročno povećavaju sigurnost snabdijevanja”, kaže Kušljugić.
Samo jedna elektroprivreda u potpunosti koristi obnovljive izvore
Objašnjava da se cijeli svijet danas bavi upravo ovim pitanjem i da se svi, osim BiH, ubrzano pripremaju za restrikcije, redukcije i nedostatak energenata.
“U uslovima energetske krize BiH je jedina koja sve privredne aktivnosti zasniva na fosilnim gorivima, a nema nijedne najave otežanog snabdijevanja ili redukcija. Sve zemlje oko nas imaju probleme u elektroenergetskom sektoru. Iako bi energija bi morala svima biti dostupna, cijena po kojoj se nabavlja nije ta koju ove države mogu da plate. To je otvoreno priznala Srbija, koja je otvoreno priznala da ne može izdržati krizu zbog niza problema u elektroenergetskom sektoru. Zato će plaćati uvoznu cijenu struje od 650 evra po megavat času”, kaže Kušljugić.
Za bezbjednost snabdijevanja u BiH zadužene su tri elektroprivrede, od koji se samo jedna, ona u Mostaru, u potpunosti oslanja na obnovljive izvore energije.
“I onda imamo specifičnu situaciju da Elektroprivreda HZHB Mostar, mora da uveze električnu energiju jer je loša hidrološka godina i pitanje je da li može da izdrži cijenu. Istovremeno imate EP RS i EP FBiH, koje koriste fosilna goriva a koje izvoze energiju”, priča Kušljugić.
Tvrdi da ipak ima nekih pomaka, iako oni nisu najjasniji i ne zna se kako će koji funkcionisati.
“Pored najava mnogih projekata, u EP RS su konačno sada krenuli sa projektom 50.000 fotonaponskih instalacija. Nešto se radi i na HE “Bistrica”, mada znamo da tu ima dosta problema, kao i sa solarnom elektranom u Trebinju, a nema ni nekih rezultata kada su u pitanju vjetroelektrane, prije svega one “Hrgud”. Isto važi i na EP FBiH. Mostarska EP ima već hidroelektrane, jednu vjetroelektranu i trebalo bi da realizuje drugu, a radi na solarnim elektranama. Za njih možemo reći da su krenuli u energetsku tranziciju, samo po pitanju obnovljivih izvora u koje oni sami investiraju”, kaže Kušljugić i dodaje da se mi sada nalazimo na početku kraja stare paradigme.
U Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske su nam rekli da su Strategijom razvoja energetike do 2035. godine definisali i obavezali se da će na racionalan i odgovoran način upravljati resursima, obezbjediti kvalitetnu energiju dostupnu svim građanima i privredi, voditi računa o zaštiti životne sredine i ravnoteži u prirodnoj sferi.
Srpska ulaže 2,2 milijarde, Federacija bez odgovora
“Ukupna vrijednost energetskih projekata koji su u Srpskoj trenutno započeti ili ugovoreni iznosi 2,2 milijarde KM, što je zaista impresivna cifra, koja pokazuje da se Srpska kreće prema cilju koji smo zacrtali da će u ovaj sektor do 2035. godine biti uloženo 11,5 milijardi KM”, rekli su u ovom ministarstvu.
U pismenim odgovorima pohvalili su se da su u prethodnih godinu dana pokrenuli izgradnju HE „Buk Bijela“ vrijednosti oko 200 miliona evra, kao i HE „Bistrica“ ugovorene vrijednosti oko 103 miliona evra.
“Trenutno je u izgradnji HE „Ulog“ kod Kalinovika vrijednosti oko 140 miliona KM, kao i vjetroelektrane „Grebak“ kod Nevesinja vrijednosti investicije oko 162 miliona KM. U pripremi je ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinja. Dodijelili smo koncesije za izgradnju solarne elektrane „Bileća“, solarne elektrane „Nevesinje“, a ranije je dodijeljena koncesija za vjetroelektranu „Hrgud“ u opštini Berkovići”, rekli su u ministarstvu i dodaju da rade na dodjeli koncesija za još neke projekte.
Objasnili su da je u Srpskoj do sada oko 160 malih solarnih elektrana (na zemlji i objektima), a u narednom periodu ovaj broj će se znatno povećati zbog programa postavljanja 50.000 malih solarnih panela na krovove domaćinstava i 500 na krovove privrednih subjekata.
“Važno je da napomenemo da je Srpska usvojila sve politike i da smo tu napravili veliki iskorak i napredak. S druge strane institucije BiH nisu izvršile važan dio svojih obaveza, većinom zato što FBiH nije usvojila potrebni zakonodavni i pravni okvir koji se odnosi na implementaciju preuzetih međunarodnih obaveza. Moramo imati u vidu da je energetska tranzicija sama po sebi ambiciozan dugoročni poduhvat, zahtjevan i težak i za razvijene zemlje”, rekli su u ministarstvu i dodali da “sa sigurnošću mogu reći da je Republika Srpska lider u regionu u pogledu broja energetskih objekata koji se trenutno grade i koji su ugovoreni”.
Nažalost, do završetka ovog teksta iz federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije nismo dobili odgovore na ista pitanja koja smo postavili istom u Srpskoj.
Iz Evropske delegacije u BiH su nam rekli da se BiH trenutno nalazi u procesu izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta u kojem će se u glavnim crtama naznačiti planovi BiH za poboljšanje energetske efikasnosti, povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte, jačanje energetskog međupovezivanja i tako dalje.
“Zbog različite situacije u energetskom sektoru nije moguće porediti zemlje u regionu. BiH i Srbija, u odnosu na druge zemlje, najviše zavise od uglja, dok s druge strane Albanija uopšte nema termoelektrane, što znači da će i njihovi procesi tranzicije biti drugačiji”, rekli su nam u EU.
Odogovarajući na pitanje šta je to što BiH treba ispuniti, rekli su da postoje stvari koje treba da učini kako bi BiH imala više ulaganja pogotovo u obnovljive izvore energije, smanjila zagađenje vazduha, podstakla ekonomski rast i kako bi ispunila zahtjeve EU.
CAPITAL: Andrijana Pisarević
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Kušljugić a onda i Miljević su postali plaćenici idiotske EU energetske strategije koja ih je danas dovela do toga da pričaju o redukcijama struje u kraćem tuširanju.
Pomenuti dvojac uzima pare za promociju glupih ideja
Damir Miljevic zavalio Sinergiju pa sad prosipa Soroseve fore.
Evo dokle je dovela politika obnovljivih izvora u Svedskoj:
https://www.gp.se/ekonomi/elbolagets-uppmaning-till-kunderna-l%C3%A4gg-undan-50-000-kronor-till-vinterns-el-1.79988721
U prevodu jutros poslala jedna veca energy firma mail svojim kupcuma da se moraju spremiti za 4x skuplju struju i da pricaju sa bankom za loan
Energetska tranzicija je jako opasna stvar. Da bi se omogućilo da neki dobro zarade opteretiće će se stanovništvo i privreda nametima koje ovo stanovništvo ne može da izdrži. I ovako imamo dosta manji standard. Ogroman broj stanovnika imigrira u druge zemlje dok se stanovništvo dodatno smanjuje zbog užasno slabog napaliteta. Te solarne elektrane su potpuno nekonkurentne ako neće dobijati subvencije koje netko mora plaćati. Te subvencije plaćqaju domaći potrošači ali je sadašnji iznos subvencija mali pa tako na računima domaći potrošači plaćaju male iznose za te subvencije. Šta će se desiti kad subvencije na računima budu nekoliko puta veće od samih računa za potrošenu energiju. Zašto se EU nije obavezala da ona plaća te subvencije dok BiH ne dostigne prosječni standard EU tako da domaći potrošači mogu nekako izdržati te namete. A što se tiče HE Mostar to je stanje od prije rata koje se ima zahvaliti takvim uslovima na terenu. BiH se treba posvetiti smanjenju zagađenja koliko je to moguće te ugraditi kvalitetne filtere ali pruihvatiti energetsku tranziciju u takvom obliku je višestruko pucati sebi u vitalne dijelove tijela i napraviti od sebe teškog invalida koji faktički uspjeva preživljavati na skupim mjerama koje ne može nikako zaraditi već rasprodaje svu porodičnu imovinu a pored tog uzima i kredite te zadužuje buduće generacije. Naši političari a i ukupnomn stanovništvo nikako ne bi trebali svjesno prihvatiti takav tok događaja i buduće generacije osuditi na moderno ropstvo. I to samo da bi neki pojednici profitirali. Pa jedan vulkan za dan erupcije izbaci više zagađenja nego cjelokupno čovječanstvo za nekoliko godina. Najzad nek zapad plati sve te troškove oni su uzrok što su pola godine gorela polja u Iraku koja su za tih šest mjeseci više zagadila nego će sve termoelektrane zagaditi za sto godina.