BEOGRAD, Očekuje se da će, usljed oporavka tržišta nekretnina u Srbiji, suma osiguranih stambenih kredita u ovoj godini povećati za oko 360 miliona evra.
Podaci za prvu polovinu 2010. godine, u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju rast u tražnji stambenih kredita, kaže vd direktora NKSOK Danijela Popadić.
Ona je istakla da je u prvih šest mjeseci u 2010. godini osigurano 180 miliona evra stambenih kredita, naspram 112 miliona evra u istom periodu 2009, što predstavlja povećanje za više od 60 odsto.
To ukazuje da se tržište stambenih kredita postepeno stabilizuje i da ima blagu tendenciju rasta, kao i da postoji realna tražnja za tom vrstom zajmova i uopšte za kupovinom stanova, ukazala je ona.
“Ako posmatramo period od devet mjeseci prethodne godine, kada je tržište stambenih kredita potpuno zamrlo u jeku finansijske krize i u uslovima smanjene tražnje, već krajem 2009. godine imamo postepen rast tražnje, koji se nastavlja do današnjih dana”, navela je Popadić.
Prema njenim riječima, veliki doprinos ponovnom pojavljivanju tražnje za kupovinom stanova dala je podrška države u vidu subvencionisanih stambenih kredita.
Ona očekuje da će do kraja primjene uredbe o subvencionisanim stambenim kreditima, čija primjena je počela 1. oktobra prošle godine, biti osigurano i odobreno oko 2.200 do 2.300 stambenih kredita, od čega više od 1.200 kredita samo u ovoj godini, u okviru iznosa koji je do sada iz budžeta izdvojen za ove namjene.
NKOSK očekuje i da će se trend rasta sume osiguranih kredita nastaviti do kraja godine, navela je Popadić ističući da su pokazatelji po mjesecima od početka godine relativno ujednačeni, sa blagom tendencijom rasta.
Početkom godine imali smo osiguranu sumu stambenih kredita od oko 30 miliona evra mjesečno, koja se u narednim mjesecima kretala do maksimum 35 miliona evra, tako da očekujemo da će se osigurani portfolio NKOSK-a do kraja godine, uz očekivano smanjenje tražnje koje je svih prethodnih godina bilo karakteristično u vrijeme godišnjih odmora, povećati za oko 360 miliona evra, naglasila je ona.
NKSK otplaćuje 70 stambenih kredita
Govoreći o kašnjenju građana u otplati osiguranih stambenih kredita, Popadić je navela da je 2009. godina završena sa 30 stambenih kredita čiju je otplatu preuzela korporacija, a da je trenutno u plaćanju 70 kredita što je naspram osiguranog portfolija od oko 52.500 kredita, mali broj kredita, i ukazuje da je stanovništvo prilično uredno u otplati stambenih kredita, ali i na trud banaka da korisnike kredita vrati u otplatu.
“Iako je našim ugovorima predviđeno da banka može već poslije tri zakašnjele rate da se obrati NKOSK-u, ni u jednom slučaju nema manje od osam, čak i 10 rata, što zaista ukazuje da banke ne raskidaju ugovore tek tako već da pokušavaju da građane vrate u otplatu kredita putem reprogramiranja, davanja grejs perioda jer je ideja da se korisnicima kredita ipak pomogne da prebrode ovu godinu”, istakla je ona.
Popadić je objasnila da je, shodno osiguranju koje banke imaju, NKOSK krajnji nosilac štete koju banka eventualno može da ima u slučaju da korisnik osiguranog stambenog kredita prestane sa otplatom.
“NKOSK u potpunosti preuzima obavezu dužnika sve dok banka ne proda nepokretnost nad kojom postoji hipoteka, a čak i ukoliko ne proda ili proda za iznos manji od odobrenog potraživanja mi snosimo 75 odsto štete”, ukazala je Popadić.
Prema njenim riječima, zbog toga je uloga NKOSK-a u kriznim vremenima bila veoma značajna jer su banke donekle bile rasterećenije imajući u vidu da štetu i rizik od neplaćanja kredita snosi Korporacija.
Uredbe podstiču kredite
Do postepenog povećanja broja osiguranih stambenih kredita moglo bi da dođe i kada se budu osjetili prvi efekti nove uredbe o subvencionisanju gradnje, istakla je Popadić. Ona precizirala da se, pored dodatnog podsticaja građevinskoj industriji, kroz upošljavanje operative i svih povezanih djelatnosti, očekuju efekti uredbe i na povećanje tražnje i dalju stabilizaciju tržišta stambenih kredita i to kroz veću ponudu stanova i kroz poboljšanje kvaliteta stanogradnje.Ona je navela da se očekuju efekti uredbe i na standardizaciju cijena stanova jer, prema njenim riječima, sada imamo situaciju da u područjima grada koja su veoma bliska, cijene variraju. Tanjug
