FRANKFURT – Više od 500 sastanaka održano je juče u Frankfurtu između njemačkih kupaca i potencijalnih dobavljača sa zapadnog Balkana, među kojima je bilo pedesetak kompanija iz BiH, od oko 160 koliko je pozvano na razgovore.
U pitanju je četvrta konferencija “Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u zemljama zapadnog Balkana”, koja iz godine u godinu budi sve veći interes privrednika sa ovih područja s obzirom na odlična iskustva u saradnji s preduzećima iz jedne od ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta.
Ova inicijativa je projekat njemačkog Udruženja za upravljanje materijalima, nabavku i logistiku (BME), njemačkog Saveznog ministarstva za privredu i energiju (BMWi), njemačkog Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ), te njemačkih spoljnotrgovinskih komora (AHK).
Procjene govore kako je vrijednost poslova ugovorenih na ovim sastancima u prošloj godini bila oko 2,8 miliona evra.
Na ovim sastancima našle su se najbolje kompanije iz BiH, a koje su ocjenjivali njemački kupci u nekoliko kvalitativnih kriterijuma. Konkurisalo ih je 110, a kriterijume je zadovoljilo nešto manje od pola.
Iako su bili među najbolje ocijenjenim među svim potencijalnim dobavljačima sa zapadnog Balkana, predstavnici kompanije “Sik” iz Mostara bili su spriječeni da prisustvuju susretima.
“Bili smo spriječeni, ali smo poslali naše materijale, tako da očekujemo neke pozive. Ovaj vid ugovaranja poslova smatramo najkvalitetnijim i dobro bi bilo da ih oni tako mogu i ovdje sklapati”, kazali su nam u ovom preduzeću, inače iz metalskog sektora.
Sanjin Purgić, projektni menadžer u ime Njemačke spoljnotrgovinske komore u BiH (AHK), kaže kako su njemački kupci pozitivno iznenađeni firmama iz BiH.
“Nisu se nadali ovolikom broju kvalitetnih firmi s kvalitetnim proizvodima i potrebnim sertifikatima, a gdje se poštuju rokovi isporuke. U stvari, to su kompanije koje su se okrenule zapadnoevropskom tržištu i drže standarde”, kazao je on.
Za njemačke kompanije zapadni Balkan je i dalje veoma interesantno tržište dobavljača za metaloprerađivački sektor, dobavljački sektor za auto-industriju, sektor prerade i proizvodnje materijala od plastike, kao i za elektro i elektronski sektor.
Silvius Groboš, izvršni direktor BME, kazao je kako klasični pristup jačanju ekonomske saradnje između zemalja zahtijeva dugo vrijeme pripreme i prevazilaženje značajnih prepreka pa je mnogo brže da se dobavljači dovedu direktno industrijskim kupcima.
“Inicijativa donosi mnoge konkurentske prednosti i zemljama ovog regiona i njemačkoj ekonomiji”, kazao je on.
Dodaje da je 2016. godine 125 kompanija ispunilo zahtjeve njemačkih kupaca, prošle godine ih je bilo 135, a ove 156, što je, prema njegovom mišljenju, dokaz njihovog rastućeg kapaciteta. Kazao je i da se pravila svjetske ekonomije mijenjaju te da je zbog toga potrebna jaka i ujedinjena Evropa.
“BME je uvijek stajao za slobodnom trgovinom, otvorenim granicama i pouzdanim međunarodnim poslovnim pravilima i nastaviće to da čini”, poručio je Groboš.
Inače vrijednost robne razmjene BiH i Njemačke u prošloj godini iznosila je 3,36 milijardi maraka pa se ova zemlja svrstava u najveće partnere u spoljnotrgovinskom poslovanju.
Za četiri mjeseca 2018. godine vrijednost razmjene je premašila milijardu maraka, što pokazuje da će se trendovi iz 2017. nastaviti i u ovoj godini. Neyavisne novine
